Na što pripaziti i kako pravilno ukloniti krpelja?

Proljeće je, a u meni nemir, nemir koji nas tjera u šetnje po prirodi. Nakon duge i hladne zime kada se jedva čekamo utopliti u dekici, s dolaskom proljeća jedva čekamo bilo kakve vanjske aktivnosti. Dok uživamo u tim aktivnostima, često zaboravimo na malene opasnosti - krpelje. 

Krpelji su životinje koje pripadaju skupini člankonožaca, odnosno paučnjaka koji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju krv pa se tako povremeno javljaju na životinjama, ali i ljudima gdje mogu prenositi uzročnike različitih zaraznih bolesti. Sezonom krpelja smatra se period od travnja pa do kasne jeseni, a najgladniji su u svibnju i lipnju. Većina ih nije zarazna. Krpelji nemaju oči, već imaju takozvane Hallerove organe pomoću kojih osjete toplinsko zračenje, čak i promjenu koncentraciju CO2 u okolini i kretanje „žrtve“ kroz obližnju vegetaciju.

Najčešće su bolesti koje prenosi krpelj Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, odnosno puno rjeđe tularemija, mediteranska pjegava groznica ili pak anaplazmoza. Krpelji se najčešće nalaze na listovima i granama grmova, u šikarama te prizemnom sloju šuma. Za aktivnost krpelja i njihov životni ciklus nužna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga je za njih karakteristična naglašena sezonska aktivnost. Potrebno je naglasiti da ne žive svi krpelji svugdje. Za kontinentalni dio Hrvatske najkarakterističniji je šumski krpelj, dok je za priobalje karakterističan pseći krpelj.

Lyme borelioza ili Lajmska bolest

Ovo je jedna od najteže dijagnosticiranih bolesti koja je uzrokovana spirohetom Borreliom burgdoferi koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. Simptomi su u prvim tjednima općeniti te se tako javlja umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima te zglobovima, povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip koji se naziva erythema migrans. U roku od mjesec dana na mjestu ugriza krpelja javlja se crvenilo kože ovalnog oblika koje se polako širi, dok se u njegovom središtu javlja bljedilo stvarajući karakterističan oblik mete. Lajmska bolest liječi se antibioticima što je izuzetno važno kako bi se spriječili kasniji stadiji ove bolesti koji mogu imati trajne posljedice po zdravlje, a neke su od njih upalne promjene zglobova, upala srčanog mišića ili upala središnjeg živčanog sustava.

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

Krpeljni meningoencefalitis upalna je bolest središnjeg živčanog sustava koja je uzrokovana virusom. Ona se dijeli na dva tipa – srednjoeuropski tip blažeg karaktera (koji je karakterističan i za Hrvatsku) i azijski koji je nešto jači. Inkubacijski period ove bolesti iznosi od 7 do 14 dana.  Kod većine osoba simptomi su blagi, a prepoznaju se po vrućici, općoj slabosti, klonulošću, bolovima u mišićima, dok se samo kod malog broja ljudi javlja porast temperature koja je praćena i zahvaćenošću moždanih ovojnica pa se tako javlja jaka glavobolja, kočenje vrata, mučnina, povraćanje te drugi neurološki simptomi kao što je poremećaj stanja svijesti. Prijenos krpelja s čovjeka na čovjeka još nije zabilježen, ali je moguće da trudnica zaražena virusom krpeljnog meningoencefalitisa prenese zarazu na fetus.

Može li se spriječiti?

Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa. Cijepljenje se provodi s tri doze te se postiže zaštita koja traje oko tri godine. Cijepljenje se preporučuje svim osobama koje pripadaju u rizične skupine ili često borave na mjestima gdje ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, lovaca, planinara, vojnika, ali i izletnika koji povremeno borave u endemskim krajevima.

Opće mjere zaštite od krpelja

  1. Kada se nalazite u prirodi, potrebno je nositi prikladnu odjeću i obuću - dugi rukav, nogavice koje su uvučene u čarape, obavezno zatvorene cipele. Bilo bi poželjno izbjegavati tamniju odjeću jer se na njoj krpelji teže primijete.

  2. Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje po tlu i slično.

  3. Nakon svakog povratka iz prirode potrebno je detaljno pregledati se kako bi se vidjelo ima li na koži ili odjeći krpelja. Posebno treba pregledati mjesta s nježnijom kožom - iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, područje iza koljena i slično. Za to vrijeme krpelj još nije našao „idealno“ mjesto za ugriz te se lako može odstraniti.

Kako pravilno ukloniti krpelja?

Ako ste primijetili krpelja na koži, važno je ukloniti ga s kože čim prije. Rizik od infekcije zaraznim bolesnima raste s vremenom koje je krpelj proveo pričvršćen na koži. Isto tako, krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon ugriza.

  1. Krpelja je najbolje i najjednostavnije izvaditi pincetom. Ne zaboravite prethodno oprati ruke, a pincetu prebrisati antiseptikom. Vrhom pincete trebalo bi zahvatiti krpelja što bliže glavici, uz kožu te laganim pokretima povlačiti  ga iz kože.

  2. Nemojte krpelja premazivati alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte i sličnim stvarima. Nipošto ga nemojte paliti plamenom, povlačiti naglo ili stiskati i gnječiti. Na taj se način pojačano izlučuju veće količine sekreta unutar kojeg se mogu nalaziti uzročnici bolesti.

Što ako dio krpelja ostane u koži?

Preostali dio krpelja također pokušajte izvaditi pincetom. Ako ne ide, odustanite i nemojte više dirati otvorenu ranu. Vaše će ga tijelo ili apsorbirati ili izbaciti. U slučaju da se radi o glavi krpelja koja je zaostala, idite kod liječnika te pratite stanje i mjesto uboda.

Najveća opasnost leži u tome što je danas sve veći broj krpelja zaražen, stoga postoji opravdan strah od bolesti. Cijepiti se možete protiv virusa koji uzrokuje krpeljni meningoencefalitis. Ovo se osobito preporučuje ljudima koji mnogo vremena provode u prirodi i to u područjima gdje je ova zaraza prisutna (sjever Hrvatske, Gorski kotar).

Jeste li se do sada susreli s ugrizom krpelja?

Vjerujete barem u jedan - liječnica izdvaja 5 zdravstvenih mitova s kojima se najčešće susreće

Foto: Pexels