Koji oblici postoje te kako im se treba pristupiti?

Svakodnevno smo bombardirani srećom, veseljem i radošću kad god je riječ o novorođenim bebama. Međutim, što ako se mi same ne osjećamo tako? Ponekad je to prolazan osjećaj, no ponekad je to trajno stanje i naziva se postporođajna depresija. Briga o sebi počinje ovdje!

Svaka žena na svoj način doživljava i pristupa porodu i novorođenom djetetu. To iskustvo, koliko god bilo veličanstveno, jedinstveno, predivno, ujedno je i vrlo stresno iskustvo.

Veliki broj žena, novopečenih mama, nakon što splasne prvotno uzbuđenje, osjeća niz kontradiktornih emocija. One su produkt hormona, u velikom slučaju potpuno normalna reakcija na novu i drugačiju životnu situaciju. Sve se ovo dogodilo zahvaljujući modernom svijetu u kojem živimo i koji očekuje da žena bude spremna za sve uloge koje je prihvatila prije samoga poroda. Naše je tijelo kakvo je i bilo prije ovog modernog svijeta, potrebno mu je vrijeme da se oporavi.

 


Baby blues

Poslijeporođajna tuga ili baby blues javlja se najčešće od dva do pet dana nakon poroda. Njezino je trajanje do mjesec dana te ga je moguće opisati kod čak 80 % žena. Veliki utjecaj na ovo stanje imaju hormonalne promjene koje se događaju nakon poroda. Osim toga, faktor rizika može biti i neispavanost, bol (od poroda carskim rezom ili uzrokovana epiziotomijom), upala dojke ili bilo koji drugi razlog zbog kojeg je zdravlje narušeno.

 

Kako prepoznati baby blues?

Žena osjeća manjak energije, uglavnom prevladavaju tuga, ranjivost i slabost. Majka primjećuje novonastale promjene raspoloženja, plačljivost i zbunjenost. Depresija utječe na obavljanje svakodnevnih zadataka. Žene imaju osjećaj da im je oduzeta sloboda, da nisu dovoljno dobre majke jer traže izlaz, da ne vole svoje dijete, ali i da one same ne zaslužuju ljubav. Tu tugu predstavljaju misli poput "Ne bi trebalo biti ovako. Gdje su svi koji bi me trebali držati u ovom duboko izazovnom i lijepom razdoblju? Gdje su tetke? Bake? Zajednica?". Pokazalo se kako je ovaj osjećaj puno izraženiji kod žena koje su rodile carskim rezom ili pak kod žena koje i same odgajaju svoje dijete.



Kako pomoći osobi?

Baby blues prolazi sam od sebe. Potrebno je nekoliko dana odmora i velika podrška i pomoć okoline. Ponudite se pomoći srčano i iskreno novopečenoj majci. Neka osjeti vašu ljubav. Ponudite se da pripazite bebu, barem onoliko vremena koliko je majci potrebno da se okupa, opere kosu, nalakira nokte, što god nju u tom trenutku činilo sretnom. 

Ne možemo očekivati od žene da se zna nositi s tugom samo zato što je žena, ali možemo se zapitati što je to 20 % žena imalo, a da tu tugu nije osjetilo niti jednom u vrijeme oporavka.

 

Poslijeporođajna depresija

Postpartalna depresija javlja se u prvih četiri do osam tjedana nakon porođaja, iako su zabilježeni i slučajevi poslijeporođajne depresije unutar prve godine života. Postporođajna depresija traje puno duže nego baby blues. U Hrvatskoj čak 10 % žena doživi neku vrstu postpartalne depresije.

 

Kako prepoznati poslijeporođajnu depresiju?

Simptomi su puno sličniji pravoj depresiji. Žena osjeća bespomoćnost i beznadnost, nedostatak energije i motivacije za krenuti dalje. Osim toga, javljaju se različiti poremećaji hranjenja i spavanja te nedostatak interesa za bilo kakve seksualne odnose. Žena osjeća nesposobnost za trenutno nošenje sa situacijom i zahtjevima okoline. Karakteristično se javlja anksioznost koja se očituje kao manjak privrženosti bebi. Žena može osjećati bolove u tijelu, manjak koncentracije, prazninu ili pak ravnodušnost. Često ovaj osjećaj opisuju kao nešto što raste unutar njih, izjeda ih, a nakon toga ostaje samo ogoljena praznina. Primjerice, majci postaje teško promijeniti pelene bebi ili ju pak nahraniti.



Zadnja istraživanja pokazala su kako je kod žena koje su primile drip tijekom porođaja (sintetički oksitocin) kako bi se pokrenuo porod, povećana incidencija pojave postporođajne depresije. Istraživanje je učinjeno na uzorku od 46 tisuća trudnica, a 13,2 % žena koje su primile drip, odnosno njih 10 % koje ga nisu primile, oboljelo je od depresije. Objašnjene je bilo da žene koje su primile drip prvih tjedana dojenja neće osjetiti visoke razine vlastitog oksitocina, što će kod njih izazvati osjećaj nezadovoljstva.

 

Kako pomoći osobi?

Ovakvu vrstu depresije doživljava čak 15 % žena. Poslijeporođajna depresija nije znak da ste loša majka. Kod ovog oblika potrebna je intervencija liječnika, odnosno psihijatra ili liječnika obiteljske medicine koji će liječiti novopečenu mamu pomoću psihoterapije te uzimanja antidepresiva. Majke se često boje progovoriti o ovom osjećaju jer se boje kako će se nešto dogoditi njima ili njihovom djetetu (primjerice oduzimanje djeteta), zato je takvim osobama potrebno pružiti ruku prijateljstva i sigurnosti kako bi one same znale da nisu krive za ono što im se dogodilo. Psihoterapija je jedan od oblika liječenja. Najuspješnijom su se pokazale kognitivno-bihevioralna terapija te interpersonalna terapija. S druge strane, kod inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI), količina lijeka koja se izlučuje majčinim mlijekom izrazito je mala te nije štetna za dijete.


 

Poslijeporođajni thyroiditis

Osjećaj umora, tuge i otežanog gubljenja kilograma osjeća čak svaka petnaesta žena. Kod većina žena, nakon porođaja, rad štitne žlijezde normalizira se, no kod nekih se stanje usporenog rada štitnjače produljuje. Prije nego što se dijagnosticira depresija ili pak krene s liječenjem antidepresivima, potrebno je prekontrolirati štitnjaču. Najčešće se čine pretrage iz krvi te vade hormoni štitne žlijezde, kao što su fT3 i fT4, kao i TSH. Poremećaj najčešće prođe sam od sebe u roku od tri mjeseca, a u slučajevima kada nema poboljšanja prepisuje se terapija koja je kompatibilna s dojenjem.

 

Poslijeporođajna psihoza

Ovo je rijetko stanje koje se javlja tek kod 0,1 do 0,2% žena nakon poroda. Ovo je teško i ozbiljno stanje. Karakteriziraju se nagle promjene raspoloženja, paranoja, a u krajnjem slučaju i halucinacije i misli koje su usmjerene protiv djeteta. Majka često razmišlja o smrti djeteta i sklona je samoozljeđivanju, a na kraju i samoubojstvu. Ovo je stanje koje zahtjeva medicinsku pomoć i hospitalizaciju.

 


Kako si majka sama može pomoći?

Osim što je potrebna suradnja partnera i obitelji, ponekad malenim koracima majka može sama sebi pomoći. Ovo su neki od savjeta:

  • Svakodnevno odvojite vrijeme za izlazak iz kuće.
  • Dopustite ljudima oko sebe da vam pomognu (oni će to rado učiniti).
  • Ne morate sve raditi same.
  • Svakodnevna tjelovježba u skladu s mogućnostima.
  • Izbjegavanje strogih i naglih gladovanja.
  • Odmaranje kada i beba odmara.
  • Pokušajte ostati uključeni u aktivnosti u kojima ste i prije sudjelovali.
  • Uzimanje vitamina B6, Magnezija, Vitamina D.

 

U današnje je vrijeme postalo normalno da kao zajednica postavljamo norme i zahtjeve novopečenim majkama. Skloni smo sami određivati što je normalno, što se mora te kako i kada je to najbolje napraviti.  Žensko reproduktivno zdravlje mora se uzeti jednako ozbiljno kao i njezino mentalno zdravlje. Roditeljstvo je velika promjena u svačijem životu, u redu je ponekad osjećati se kao da se sve raspada. Međutim, imajte na umu da ako ovako stanje potraje duže od par tjedana, potražite pomoć.

 

Kome se možete obratiti?



Eklampsija ili povećan tlak u trudnoći - važnost prepoznavanja ranih simptoma


Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.

Foto: Canva
Tagovi: