Amerikanizacija blagdana - dozvolite svojoj obitelji da ovih blagdana bude nesavršena (kakva i treba biti)

Umjetničko kićenje bora već početkom prosinca, kupnja skupocjenih darova, prikaz sretne i ispunjene obitelji samo su neki od znakova da su blagdani pred vratima. Coca-Colina božićna reklama, Djed Božićnjak, predivna i gotovo profesionalno ukrašena božićna drvca, smijeh i radost vaših bližnjih. Moglo bi se reći da navedena rečenica najbolje opisuje blagdansko vrijeme. Međutim, ako bolje razmislimo, je li zaista ispravno misliti da je božićna reklama za Coca-Colu znak da dolaze blagdani? Savršeno okićeno božićno drvce postaje oličenje uspjeha i „pravog“ blagdanskog duha. U ovom članku raspravljamo upravo o tim stvarima.

Amerikanizacija društva. Pojam koji zvuči toliko jednostavno i relativno jasno. Jesmo li svi mi svjesni koliko smo postali amerikanizirani i koliko tome težimo, svjesno ili nesvjesno? Naime, riječ je o usvajanju američkih običaja, stila života i načina razmišljanja. S obzirom na to da je blagdansko vrijeme, danas ćemo se orijentirati isključivo na amerikanizaciju blagdana iako se prodiranje američke tradicije uočava i u drugim sferama naših života.

Ne dozvolite da vam nerealna očekivanja zasjene pravu bit Božića

I ja sam kao mala pisala pismo Djedu Božićnjaku i blagdani mi nisu prolazili bez filmova Sam u kući, ali nisam kitila bor na početku 12. mjeseca, već na Badnjak i rekla bih da je ovo tipični primjer amerikanizacije. Da ste nekome prije deset godina rekli da bor ne kitite na Badnjak nego početkom prosinca, vidjeli biste mnogo začuđenih ekspresija i komentara. Danas se tradicija kićenja bora, osobito živog, izgubila. Badnjak nije vrijeme kada se vade prvi ukrasi i kuglice, već samo Badnjak, dan prije Božića. Jaslice prije nisu predstavljale tek preslatke životinje koje su postavljene u centar grada kako bi ih djeca hranila i slikala se s njima, već su bile Isusov dom, njegova postelja i mjesto gdje su mu se tri pastira došli pokloniti.

Nema ništa loše u uranjenom kićenju bora niti u jaslicama nasred grada. Pisanje pisma Djedu Božićnjaku također može biti predivna tradicija. Problem se javlja kada djeca ne znaju pravu vrijednost Božića. Ne znaju tko je Isus niti da mu je tada rođendan. Ne znaju da ga je Marija rodila u jaslicama okružena životinjama. Ovdje nije riječ o prakticiranju vjere ni prisilnom pretvaranju da smo na Badnjak ili Božić svi veliki vjernici. Nebitno je vjeruje li netko u Isusa ili ne. Rekla bih da je ovo pitanje opće kulture.

Nestvarni prikaz idiličnih blagdana negativno djeluje na brojne ljude

Fotografije velikih i predivno ukrašenih božićnih drvca krase društvene mreže, lampice su posvuda. Pokloni su uredno i dizajnerski posloženi ispod drvca zajedno s dodatnim dekoracijama. Svi su sretni i nasmijani. Slika koja predstavlja bit Božića mnogih američkih obitelji. Takav način shvaćanja blagdana kroz filmove i ostale medije prenosimo u naše domove. Ljepota poklona promatra se kroz ljepotu ukrasnog papira i mašne kojom je omotan. Vrijednost obitelji ili „uspješnost“ unošenja blagdana u dom promatra se kroz količinu ukrasa koji se nalaze unutar i oko kuće. Tipično američki.

Takva slika blagdana nije realna, već može biti i izuzetno demotivirajuća za mnoge građane. Svi koji sada imamo više od 25 godina, znamo kako je Božić izgledao prije. Pokloni nisu bili uvijek predivno zamotani i postojani, kuglice na boru nisu bile jednake, već šarolike, raznih oblika i veličina. Bor se kitio isključivo na Badnjak. Nije bilo društvene prisile za kupnjom velike količine darova i glumljenja sretne i velike obitelji.

 

Nametanje pretjeranog blagdanskog raspoloženja često ima suprotni efekt

Danas je situacija mnogo drugačija. Ono što posebno zabrinjava, fraza je „ulaženje u blagdanski duh“. Što to znači? Uglavnom se odnosi na veliki entuzijazam za druženjem, stavljanjem ukrasa, omatanjem poklona i velike sreće. Osim što se pod utjecajem medijske manipulacije troše velike količine novca jer "moramo biti u blagdanskom duhu", starije generacije znaju imati problem s prilagodbom današnjem shvaćanju blagdana. Uz to, lažna očekivanja koja se nameću tijekom blagdana, mnogima nisu ostvariva što može imati velike psihološke posljedice. 

Djeca čije božićno drvce nema najnovije i najsjajnije kuglice, može se osjećati posramljeno. Roditelji koji svojoj djeci ne mogu kupiti skupocjeni poklon, čin koji im se suptilno i ne toliko suptilno nameće, mogu biti preplavljeni osjećajem neuspjeha. Zbog čega? Jer je društveno nametnuto da mama i tata svojoj djeci moraju ispuniti sve božićne želje. Nema više poniznosti i iskrenosti. Upravo zbog toga amerikanizacija predstavlja veliki problem. Djeca odrastaju u egoistične i materijalistički nastrojene mlade ljude koji će te vrijednosti prenijeti na iduće generacije.

 

Koliko vam se puta dogodilo da nakon blagdana osjećate veliku potrebu za odmorom?

Vjerojatno često jer smo kao društvo stalno bombardirani američkom slikom Božića koju bismo svi trebali ostvariti. Ali zamislite ovo - ne morate kupovati velike količine poklona! Božićno drvce može biti ukrašeno raznim ukrasima i biti potpuno savršeno jer je vaše, obiteljsko. Ispod njega ne mora se nalaziti hrpa lijepo umotanih poklona bez daška ljudske nesavršene ruke. Ne morate glumiti lažnu blagdansku sreću. Pomažite drugima, recite pokoju lijepu riječ, širite empatiju u zajednici i to ne samo za blagdane. Ne dozvolite da vam amerikanizacija blagdana ukrade istinsku vrijednost Božića koji osim što u vjerskom smislu predstavlja Isusovo rođenje, mora označavati zajedništvo, ljubav i obitelj sa svim nesavršenostima koje ne treba skrivati.

  

Autorica: Kristina Klasnić Ihasz, mag. soc.

 

Foto: Canva