migrene

Migrena - dijagnostika i savjeti koje trebate znati

Migrena je bolest koja je poznata od davnina. Otac medicine Hipokrat prvi je opisao migrenu kao poremećaj vida i glavobolju. Migrena je riječ latinskog podrijetla, a označava bol u polovici glave. Od migrene pati oko 20 % stanovništva Zemlje, a gotovo je svaki čovjek barem jednom osjetio glavobolju.


Migrena je najčešće dijagnosticirana glavobolja. Smatra se da u Hrvatskoj u ovome trenutku ima oko 400 000 osoba s navedenom dijagnozom. Bolest češće zahvaća žene (3:1) u tridesetim i četrdesetim godinama. Vidjelo se da je incidencija češća u gradskim sredinama, nego ruralnim. Primijetilo se i da postoji veća incidencija javljanja migrene unutar istih obitelji. Smatralo se kako se migrena posebno javlja kod temperamentnih, ambicioznih, inteligentnih i osjetljivih ljudi. 

Međutim, danas se zna da je jedan od glavnih okidača migrene zapravo stres od čega dolazi do vikend-migrena.

Ne postoji jasno objašnjenje zašto se migrena javlja kod određenog broja ljudi. Smatra se da je ona neurovaskularni poremećaj. Već u 19. stoljeću otkriveno je da se aura javlja zbog vazokonstrikcije (suženja krvnih žila) nakon čega slijedi velika bol uzrokovana vazodilatacijom (naglim širenjem krvnih žila). Od tada ne prestaju istraživanja i svakim se danom dolazi do novih saznanja. 
Tako sada već znamo da u okolini krvne žile koja se širi i sužava, postoje tvari koje smanjuju prag na koji krvna žila reagira. 

Postoje neurotransmiteri (tvari koje posreduju u prijenosu podražaja  u mozgu) čija se količina u napadajima migrene smanjuje.  







Što karakterizira migrenu?

Kada opisujemo migrenu, najčešće se služimo istim karakterističnim opisom. Javlja se bol pulsirajućeg tipa u jednoj polovini glave. Nerijetko se javlja i tupa, konstantna bol. Bol je često praćena mučninom ili povraćanjem, slabošću, ali i osjetljivošću na svjetlost, buku i/ili jake mirise, a pojačava se bilo kakvom fizičkom aktivnošću. Bolesnici često opisuju probleme s koncentracijom. 

Bol traje od 4 do 72 sata. Nakon toga javlja se po život opasno stanje, migrenski status

Migrenu dijelimo na jednostavnu migrenu te migrenu sa ili bez aure. 

Kod žena pronalazimo još hormonalnu migrenu koja je vezana za ciklus žene. Nakon što žena uđe u menopauzu, migrena može u potpunosti nestati, ali može i samo promijeniti svoj karakter boli, učestalost i oblik.

Najčešći je oblik migrene migrena s aurom kod koje se javljaju smetnje vida u obliku bljeskova, titranja svjetlosti, različitih oblika svijetlih linija u vidnom polju, mušica i slično. Takve smetnje prolaznog su karaktera te nakon njih slijedi bolna migrena.


Glavobolja se javlja od nekoliko sati do jednog dana nakon pojave aure. Sama glavobolja difuzna je i nešto se češće javlja iza jednog oka. Bol koju bolesnici prožive, jedna je od najjačih postojećih bolova (uz bok s boli prilikom poroda ili bubrežnih kamenaca).   





Nakon epizode migrene bolesnik se osjeća iscrpljeno i izmoreno, željan je sna i odmora. Karakterističan je za migrenu strah koji se javlja kod pacijenata, a koji se odnosi na ponovno javljanje migrene. Ostatak vremena često provode iščekujući novi napadaj i razmišljajući kako će ga preživjeti.


Poseban je oblik migrene migrenski status. U tom slučaju napadaji migrenozne glavobolje traju duže od 72 sata bez obzira na liječenje. Glavobolja je stalna, a postoje tek prekidi manji od četiri sata. Jedna je od najtežih komplikacija migrenskog statusa moždani udar. Kada postoji ovakav oblik migrene, potrebno je bolničko liječenje.




Dijagnostika


Početak svake dobre dijagnostike sastoji se u dobro uzetoj anamnezi (to je barem pola posla).  Dakle, potrebno je detaljno opisati karakteristike boli, tegobe koje su prethodile migreni, ranije bolesti i slično. U ovoj se fazi često zadaje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se ustanovilo je li migrena povezana s hormonalnim statusom žene ili pak s povišenom razinom stresa koju osoba proživljava.


Potom slijedi neurološki pregled. Među prvim pretragama učinit će se Doppler-sonografija krvnih žila glave i vrata. Tipičan nalaz osobe oboljele od migrene suženje je krvnih žila na području vrata. Nakon toga radi se snimanje električne moždane aktivnosti ili EEG. Pretraga ne može biti potvrda same migrene, ali često se susreće nalaz usporenih moždanih valova kod migrene. Pretraga vidnih evociranih potencijala (VEP) kod migrene s aurom može dati karakterističan nalaz, čime možemo potvrditi postojanje iste. U slučaju da je potrebna šira obrada, od pacijenata se traži da učine kompjutoriziranu tomografiju (CT) i/ili magnetsku rezonancu (MR)kako bi isključili ostale bolesti.



Liječenje



Kao i uvijek, cilj nam je spriječiti samu pojavnost migrene, a tek ju onda liječiti. Potrebno je smanjiti korištenje vazoaktivnih tvari (tvari koje bi mogle proširiti krvne žile) kao što su amini. Amina ima u čokoladi, tvrdim sirevima, crnom vinu i nekim orašastim plodovima. Svakako se savjetuje prestanak pušenja i pretjerana konzumacija kave (poglavito natašte). Savjetuje se svakodnevno provoditi barem 15 minuta na svježem zraku.


pile of blister packs of colorful medicine tablets

Za blage akutne napadaje najčešće se preporučuju lijekovi iz skupine NSAR ili paracetamola.
Analgetici koji zadrže opioide ili kofein mogu dovesti do povratne glavobolje i sindroma svakodnevne glavobolje. 

Jedna od najčešće korištenih kombinacija liječenja srednje jakih akutnih napadaja migrene uzimanje je ibuprofena (600 ili 800 mg) u kombinaciji s diazepamom (5 mg).


Triptani(poseban oprez kod koronarnih bolesnika!) su skupina lijekova koja se preporučuje kod jakih napadaja migrene. Oni se konzumiraju prilikom aura ili netom prije početka jake boli. Oni onemogućavaju otpuštanje vazoaktivnih neuropeptida koji uzrokuju bol. Postoje u obliku tableta, nazalnih sprejeva i supkutanih injekcija.


Kod bolesnika koji su iscrpili sve preventivne mogućnosti, mogu se rabiti injekcije botulinskog toksinau skalp. On smanjuje jačinu boli, ali i prorjeđuje periodičnost javljanja.


Za sprječavanje migrene  preporučuju se tri skupine lijekova. To su antiepileptici, antidepresivi i beta-blokatori.




Savjeti 

U nedostatku analgetika i njihove nedjelotvornosti pacijentima se savjetuje uzimanje magnezija, B2 vitamina, E vitamina, koenzima Q10. Savjetuje se obilna hidratacija (broj kilograma ÷ 25 = L vode). Uz to, obavezna je kontrola vitamina D (uočeno je da čak 40 % bolesnika s migrenom ima sniženu razinu vitamina D).


Velik broj stručnjaka savjetuje korištenje ulja metvice na području sljepoočnica, čela ili stražnjeg dijela vrata.


Kao najnovija metoda u liječenju migrene liječnici se koriste monoklonalnim antitijelima koja djeluju na sam mehanizam boli. Oni djeluju direktno na sustav boli, blokiraju ga te se bol najčešće ne pojavi, a u slučajevima kad se pojavi slabijeg je intenziteta. Lijekovi toga tipa jesu erenumab i fremanezumab. Međutim trenutačno postoji samo određeni dio pacijenata koji su kandidati za ovakvo liječenje.

Osim toga, mogućnosti liječenja migrene leže i u aromaterapiji i akupunkturi. Postoji mogućnost izvođenja akupunkture u referentnim centrima koji sadrže Ambulantu za bol. Biofeedback i psihoterapija preporučuju se kada je glavni uzrok čestih napadaja migrene stres.

Svakom pacijentu naglašava se važnost pravilne prehrane i urednog sna kako bi se smanjila učestalost ili jačina boli.




Zaključno


Migrena je bolest koja je poznata od davnina.  Za neke je bolesnike ona povremena, podnošljiva promjena. Za druge je pak to razorno stanje koje dovodi do potpune onesposobljenosti, smanjene produktivnosti i pada kvalitete života.


Jeste li ikad imali migrenu? Kako ju zaustavljate?





Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.


Foto: Canva/Unsplash
Pripremila:
Ženski RecenziRAJ
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.