Kada smo pretili i u koju skupinu spadaju Hrvati?

Nikad kao danas nismo bili bombardirani savršenim tijelima i mjerama. Nikad nije bilo važnije izgledati što više kao Kim Kardashian, a s druge strane zagovarati prirodnu ljepotu. U želji da izgledamo baš poput lutkice iz ormara, spremni smo na sve. Kako zapravo izgleda naša lutkica iz ormara?

Treba li lutkica imati koji kilogram viška ili se apsolutno mora uklopiti u mjere 90-60-90? Čekajte malo, zaista i postoje stvarni ljudi koji imaju te mjere, poznajte li vi nekoga? Vrlo je vjerojatno odgovor na ovo pitanje da. U oceanu pravila, mjera i mijenjanja izgleda u jeftinom Photoshopu zaboravili smo se zapitati kakvu ulogu u tome igra naša visina. Je li sasvim svejedno koliko iznosi moj BMI? Odgovor na ovo pitanje glasi: "Ne!" Dakle, čak i kada se laiku na oko netko učini debelim, to ne mora biti tako kada se brojke stave na papir. Naravno, vrijedi i obrnuto.

Debljina nije estetski poremećaj, već javno-zdravstveni problem

Davnih je dana debljina bila znak ljepote i zdravlja. Žene rumenih obraza i širokih bokova povezivale su se s plodnošću i snagom. Već je i sam Hipokrat smatrao kako je debljina oblik, a ponekad čak i posljedica neke druge bolesti. Ipak, danas vrijede neka druga pravila. Danas sa sigurnošću možemo reći kako debljina nije samo estetski poremećaj, već i veliki javno-zdravstveni problem koji pridonosi razvoju mnogih kroničnih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih žila ili pak šećernoj bolesti tipa 2.

Trenutačno u svijetu više ljudi umire od posljedica debljine ili same debljine nego od pothranjenosti.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2025. godine 50 % svjetskog stanovništva biti debelo, za čime ne zaostaje ni Hrvatska. Pretilost ili debljina odnosi se na stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu koje za posljedicu ima štetan učinak na ukupno zdravlje.

 

Kako određujemo je li osoba pretila?

Za to su nam potrebna osnovna mjerenja u koje spadaju tjelesna masa (izražena u kilogramima), tjelesna visina (izražena u metrima) i debljina kožnog nabora te mjerenje opsega struka. Indeks tjelesne mase (ITM), poznatiji kao body mass indeks (BMI), izračunava se tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli s kvadratom visine izraženoj u metrima. Na temelju dobivenog rezultata svrstavamo ljude u skupine.

ITM=TT(kg)/ TV*TV (m2), npr.ITM= 65 kg/ 1,65m*1,65m =23,8 kg/m2

 

Osobe čiji je ITM od 20 do 25  imaju normalnu tjelesnu težinu, osobe čiji je ITM od 25 do 30 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, one s ITM od 30 do 35 smatramo pretilima, a osobe čiji je ITM preko 40 smatramo ekstremno pretilima.

 

Mjerenjem opsega struka određujemo raspored masnog tkiva u tijelu čime zapravo određujemo tip pretilosti. Razlikujemo ženski i muški tip pretilosti. Kod muškog tipa pretilosti dolazi do nakupljanja masnog tkiva oko samog struka i trbuha te se dobiva izgled jabuke. Kod ženskog tipa pretilosti dolazi do nakupljanja masnog tkiva oko bokova i stražnjice čime dobivamo izgled kruške. Opseg struka veći od 102 cm kod muškarca i veći od 88 cm kod žena upućuje na pretilost. 

Mjerenjem debljine kožnog nabora određujemo postotak tjelesne masti. Pomoću posebne sprave koja se naziva kalipera mjeri se debljina kožnog nabora na nekoliko mjesta na tijelu te se izračunava postotak tjelesne masti.

Postotak tjelesne masti veći od 25 % kod muškaraca te veći od 30 % kod žena upućuje na pretilost.

Laboratorijski testovi koji se preporučuju u svrhu pretraživanja kod oboljenja povezana s debljinom sljedeći su: lipidni profil (masnoće u krvi), pretrage koje upućuju na šećernu bolest – glukoza, OGTT test, HgA1C, inzulinska rezistencija, inzulin 0 i 120 h, pretrage funkcije štitnjače TSH, T4, fT4, T3, fT3, protutijela anti-TPO i anti-Tg.

Prema posljednjim statističkim podacima čak je 83 % muškaraca i 95 % žena u Hrvatskoj fizički neaktivno. U Hrvatskoj imamo aktivnu Udrugu za prevenciju prekomjerne težine koja je nedavno donijela listu najčešćih uzročnika prekomjerne tjelesne težine, a to su:

  1. genetska predispozicija

  2. usporen metabolizam i loša probava

  3. nepravilne prehrambene navike

  4. nedovoljna ili nikakva tjelesna aktivnost

  5. preobilni obroci i brzo konzumiranje hrane

  6. pogrešno vrijeme obroka (kasno navečer) i preskakanje obroka (osobito doručka)

  7. dugi sati bez jela - načelo gladovanja i prejedanja

  8. nepridržavanje pravila pet manjih obroka tijekom dana

  9. nedovoljan unos voća i povrća u svakodnevnoj prehrani

  10. nedovoljan unos tekućine (vode) u organizam

 

Epidemiologija pretilosti u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj čak 64,1 % muškaraca i 54 % žena ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok  je  podjednako 22,3 % pretilih muškaraca i žena. Uspoređujući Hrvatice i Hrvate po tjelesnoj težini s drugim zemljama Europe, rezultati su poražavajući te se Hrvati ubrajaju u „debele nacije“. Po debljini u Europi Hrvati su na petome mjestu, a ispred nas nalaze se građani Malte, Grčke, Turske i Engleske.

Debljina nije samo problem odraslih, već postaje sve veći problem i u dječjoj dobi. U Republici Hrvatskoj prekomjerna tjelesna masa i debljina prisutne su u 34,9 % djece, izraženije u dječaka u odnosu na djevojčice (u 38,7 % dječaka i 31 % djevojčica). Sama debljina znatno je češća u dječaka u odnosu prema djevojčicama (17,2 % prema 10,7 %).

 

Dakle, pretilost nije samo broj na vagi. Ono nije veličina koja je univerzalna za sve i ne može se ukalupiti. Pretilost je individualna značajka. Dakako, par kilograma viška ne upućuje odmah na pretilost, već između normalno uhranjenih osoba i pretilih postoji cijela skupina ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. Ne treba zaboraviti sve dobrobiti koje nam donosi redovita tjelovježba.  

  

Foto: Unsplash