Znate li da u Hrvatskoj postoji i besplatna pomoć psihologa?

Potražiti psihološku pomoć u današnje vrijeme ne smatra se toliko zastrašujućim ili posramljujućim. Svatko od nas nekoliko je puta na svojoj koži osjetio preopterećenost obavezama, odnosima i ispunjavanjem određenih očekivanja. Na sreću, sve više ljudi prepoznaje važnost prihvaćanja da nekada probleme ne možemo riješiti sami te se odvaže na traženje stručne pomoći.

Tko je uopće psiholog i kako vam može pomoći?

Iako sam i sama imala mišljenje da je psihologija sve cjenjenija u društvu, i dalje nailazim na određene stavove kod ljudi u vezi koristi te struke. Kroz studiranje i početak rada primijetila sam kako poneki ljudi često propituju ulogu psihologa i korisnost psiholoških tretmana koji se uz to smatraju precijenjenima. Prije nego što pojasnim zašto mislim da je to tako, opisat ću vam ukratko čemu služi psiholog i tretmani koje on pruža.

Psiholog je osoba koja je svoje obrazovanje posvetila proučavanju ljudskog ponašanja te načinima na koje se može pomoći osobi u potrebi. Jedan psiholog može se educirati u nizu područja, ali u srži svaki psiholog želi pružiti psihološku pomoć – intervenciju koja je usmjerena na stabilizaciju psihičkog stanja, ispravljanje mogućih poremećaja ili na identifikaciju i rješavanje osobnih problema, većinom kroz razgovor.

Traženje psihološke pomoći nije znak slabosti!

Istraživači (Bathje i Pryors, 2011; Vogel, Wade i Hackler) su primijetili da u društvu postoji pojava stigme prema traženju psihološke pomoći, a evo što su otkrili. Stigma prema traženju stručne pomoći veća je među muškarcima, osobama nižeg socioekonomskog statusa, osobama koje vjeruju da su osobe same krive za problem i osoba koje vjeruju da terapija nije od velike pomoći. Zanimljivo je da muškarci percipiraju više javne stigme prema traženju stručne psihološke pomoći ako pomoć traže muškarci, a manje stigmatiziraju kada pomoć traže žene.

Slijede i česte zablude koje ljudi imaju o psiholozima - tražiti pomoć jest znak slabosti, psiholozi su samo za bogate, samo "ludi ljudi" idu psihologu, s psihologom samo razgovaraš o osjećajima, već sam probao / la – ne ide, sve je to isto (izvor: Lakeside Psychology).

Svi su navodi sažeti iz niza istraživanja koje su provodili stručnjaci. Naime, kada sam upisivala fakultet, i sama sam imala neka od ovih razmišljanja, no stjecanjem iskustva iz prve ruke mogu reći kako psihologija ima jedan cilj – pomoći drugome. Svatko je slobodan imati svoj stav i mišljenje, no ono što vam želim poručiti, jest da je u redu priznati si da nekad ne možete sami te da joj ako imate ikakvu želju, date šansu i vjerujete stručnjaku.

Besplatna psihološka pomoć u Hrvatskoj

Postoje različiti psihološki tretmani jer ne znači da će vam svaki odgovarati. Većina psiholoških tretmana zaista se može doimati skupima i precijenjenima, no postoje i besplatni izvori pomoći poput Centra za zdravlje mladih, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i udruga Kako si. Korisna je informacija i ta da sve više fakulteta otvara besplatna savjetovališta za svoje studente.

Svakako ne treba zanemariti činjenicu da psiholozi u Hrvatskoj ne ostvaruju svoj puni potencijal. Škole i sustavi socijalne skrbi preopterećeni su, a radnih je mjesta premalo. Upravo se zbog toga sve veći broj psihologa odlučuje otići u „privatne vode“. Sve u svemu, izvora pomoći pregršt je, međutim važno je pronaći ono što svakome osobno odgovara.

 

Foto: Canva / Unsplash