utjecaj vremena na raspoloženje

Koje pojave imaju utjecaj na emocije i zdravlje?

Jeste li više tip osobe koja uživa u izležavanju na plaži, minimumu odjeće i ispijanju ohlađenih pića ili ste tip osobe koju razveseli promatranje lepršanja snježnih pahulja po zraku, ušuškavanje ispod toplog pokrivača, slojevito oblačenje i zagrijavanje tijela toplim napitcima? Veselite li se dolasku jeseni, kišnim danima, padanju lišća, smeđe-bordo-ljubičastim nijansama ili jedva čekate iz ormara izvaditi pastelne boje te ugledati šarene cvjetiće i osjetiti njihove mirise koji se šire na laganom povjetarcu? 

Koje godišnje doba preferirate i zašto?


Kojem god tipu osobe pripadate, dvije su stvari istina. Prvo, ljudi se stvarno razlikuju prema preferencijama godišnjih doba te sezonskih i vremenskih pojava što može ovisiti o njihovom načinu života te ponašanjima i aktivnostima koje preferiraju. Drugo, istraživanja pokazuju da te promjene mogu, direktno ili indirektno, utjecati na naše raspoloženje i ponašanje. Na što točno utječu i kako, imat ćete prilike saznati u ovom članku.


Sezonski afektivni poremećaj

Trenutačno smo u dobu godine koje bi moglo povoljno utjecati na neke aspekte našeg mentalnog zdravlja. Naravno, ako uspijemo na trenutak zanemariti da i dalje vlada globalna pandemija koja bi nam opako mogla pokvariti planove za godišnji odmor. Nekim ljudima zna se dogoditi da im se raspoloženje značajno snizi tijekom jesenskih i zimskih mjeseci te se zatim poboljša tijekom proljeća i ljeta. Takvo stanje naziva se sezonski afektivni poremećaj i od njega pati otprilike 10 % populacije sjeverne Zemljine polutke. 

Zanimljivo je da je veća pojavnost sezonskog afektivnog poremećaja s porastom geografske širine potvrđena u Americi, ali ne i u Europi, pri čemu se iznimkom od tog pravila najviše smatraju stanovnici Islanda. Pretpostavlja se da su Islanđani imuniji na pojavu sezonskog afektivnog poremećaja jer ulogu u njegovom nastanku igra vitamin D čiji deficit nadoknade velikim unosom ribljih ulja i drugih ribljih proizvoda. Iako ovo objašnjenje zvuči sasvim vjerojatno, ta se hipoteza tek mora istražiti.





Također, u ovo moderno doba ljudima koji žive na različitim geografskim širinama, dostupni su različiti umjetni izvori svjetlosti, poput solarija ili godišnjih odmora na tropskim i sunčanim lokacijama. Paralelno s time povećava se sklonost sjedilačkom načinu života i aktivnostima unutar kuće ili stana te trend izbjegavanja sunčeve svjetlosti zbog saznanja o sve većoj štetnosti i opasnosti UV zraka. Sve navedene pojave dodatno kompliciraju potragu za objašnjenjem nastanka sezonskih psihičkih poremećaja.


Ljudi koji pate od sezonskog afektivnog poremećaja, često uz tipične simptome depresijeimaju i izraženi osjećaj pospanosti, probleme s ostajanjem u budnom stanju tijekom dana (hipersomnija), povećanu želju i potrebu za unosom veće količine ugljikohidrata te općenito povećan apetit što može posljedično dovesti do nakupljanja (neželjenih) kilograma i dodatnog pojačanja osjećaja manjka energije. Opisano stanje zna se dodatno pogoršati u večernjim satima.


Pretpostavlja se da važnu ulogu u nastanku tog sezonskog poremećaja igraju promjene u cirkadijurnim ritmovima tijela (ciklusi budnosti i spavanja) te razinama melatonina i serotonina, kao i odnos duljine mračnih u odnosu na sunčane sate u danu. Karakteristika tog stanja je, nažalost, da se ponavlja i održava u vremenu. Otprilike 2/3 ljudi koji obole od tog sezonskog afektivnog poremećaja, ponovno će doživjeti slične simptome nadolazeće zime, a poremećaj se potpuno uspijeva riješiti u svega 14 do 18 % slučajeva. O najboljim terapijskim metodama sezonskog afektivnog poremećaja još se raspravlja pri čemu se najviše istražuje utjecaj fototerapije o čemu će više riječi biti u sljedećim odlomcima.


Izloženost sunčevoj svjetlosti važna je za održavanje našeg mentalnog zdravlja. Kao što je bilo spomenuto u jednom prethodnom članku, pod utjecajem sunčevih zraka u našem se tijelu luče „sretni hormoni i neurotransmiteri“ poput endorfina, serotonina i melatonina. Tijekom oblačnih dana naš mozak proizvede manju količinu tih hormona, tako da se i mi možemo osjećati tmurnije, tužnije, pesimističnije, nezainteresiranije i umornije, iako ne moramo nužno biti depresivni. Neka istraživanja utvrdila su i ekonomske dobiti rada tijekom sunčanih dana kada se dobro raspoloženje radnika može preliti i na njihovu radnu efikasnost i produktivnost.





Umjetno stvorena svjetlost, za koju se vjeruje da isto potiče lučenje kemikalija u mozgu povezanih s raspoloženjem i spavanjem, koristi se u terapiji sezonskog afektivnog poremećaja i ublažavanju simptoma depresije ili problema sa spavanjem što se naziva terapija svjetlom ili fototerapija. Uređaji za fototerapiju lako su dostupni i proizvode se za komercijalne svrhe, no stručnjaci i rezultati provedenih znanstvenih testiranja upućuju na oprez u odabiru uređaja koji zadovoljavaju znanstveno dokazane kliničke kriterije uspješnosti.


Oblačni dani također umanjuju mogućnost dobivanja potrebne doze D vitamina, koji je važan ne samo za zdravlje kostiju, već je njegov manjak povezan i s teškim oboljenjima poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 te rizika od nastanka i širenja karcinoma.

Vitamin D također je važan za reguliranje naših moždanih funkcija i ponašanja. Istraživanja su, primjerice, pronašla povezanost između niskih razina D vitamina i nastanka depresije te nekih degenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti. Također, razvojni (prenatalni) deficit D vitamina povezuje se s nastankom shizofrenije te autizma, no u tom su području potrebna dodatna istraživanja.


Željela bih naglasiti da, iako su sunčeva svjetlost i vitamin D jako važni za naše tjelesno i mentalno zdravlje, moramo biti svjesni i druge strane izlaganja suncu te se pridržavati uputa i preporuka liječnika. Kako je vitamin D važan i za razvoj dječjeg tijela i mozga, roditeljima bih preporučila aktivnosti na otvorenom i izlaganjedjece sunčevoj svjetlosti u za to preporučeno vrijeme i s odgovarajućom zaštitom, npr. dječjim kremama za sunčanje, šeširićima i/ili suncobranima. 




Osim sunčeve svjetlosti, malo je prirodnih izvora D vitamina, tako da se mnogim ljudima preporučuje dodatni unos. Glavni prehrambeni izvori D vitamina jesu meso masnijih riba (losos, tuna, haringa, skuša ili srdela) i riblja ulja. Manje količine nalaze se u goveđoj jetri, siru, žumanjcima i gljivama. S obzirom na to da je većina prirodnih izvora vitamina D životinjskog podrijetla, vegetarijancima i veganima preporučuje se dodatan unos. 


Ne znam osjećate li vi nelagodu i povećanje nervoze kad vam je vruće, ali utvrđeno je da ljetne vrućine mogu na nas i negativno utjecati. Visoke temperature mogu povećati agresiju u motivaciji i ponašanju. Taj utjecaj može biti direktan tako da vrućina pojača hostilnost (neprijateljske osjećaje i ponašanje) ili indirektan, putem povećanja agresivnih misli, stavova i raspoloženja. Vrućina također smanjuje osjećaj pobuđenosti i ugode te može imati negativan utjecaj na našu izvedbu na nekim umnim zadacima. U mnogim istraživanjima utvrđeno je da stope kriminaliteta i nasilja rastu tijekom najtoplijih mjeseci u godini te da su općenito više u područjima s toplijom klimom.


Kada nam je neugodno vruće, skloniji smo nejasne socijalne situacije tumačiti negativnije i agresivnije. Najvjerojatnije objašnjenje je da vrućina doprinosi povećanju ćudljivosti i mrzovoljnosti što zatim utječe na način kako doživljavamo svijet oko sebe. Kada nam je vruće i kada se naše raspoloženje pod utjecajem toga brzo mijenja, mala uvreda, provokacija ili komentar mogu nam se činiti kao jasno neprijateljski nastrojeni prema nama, prometna gužva može nam se učiniti gora nego što zapravo jest i slično. U takvim situacijama skloni smo najprije razviti agresivne misli, vjerovanja i plan reakcije te zatim i na najmanji povod reagirati osvetom ili agresijom. Primjerice, može nam se učiniti sasvim prikladno nekome uzvratiti na neprijateljski način ili pošteno „stati“ na trubu. U svakom slučaju, pod utjecajem vrućine situacija vrlo brzo može eskalirati, posebno ako je više osoba kojima je nelagodno u međusobnoj interakciji.





Rezultati istraživanja povezanosti vremenskih (ne)prilika s psihičkim stanjem i zdravljem ukazuju na važnost i nužnost brige za okoliš te svjesnosti o klimatskim promjenama. Globalno zatopljenje nešto je o čemu bismo trebali voditi računa, posebice kada znamo da može imati i negativne psihološke učinke. Predviđa se da će porast prosječne temperature djelovati i na povećanje broja kriminalnih ponašanja, ubojstava i samoubojstava. O temperaturi bi trebalo voditi računa i u različitim institucijama, poput vrtića, škola ili radnih mjesta, gdje se od nas očekuje empatično, kolegijalno i prijateljski nastrojeno ponašanje te visoka radna motiviranost i efikasnost, što često nije usklađeno s uvjetima u kojima radimo. Ulaganje u poboljšanje uvjeta rada moglo bi rezultirati, primjerice, povećanjem produktivnosti, boljim međuljudskim odnosima i boljom sposobnošću učenja.


O utjecaju blagdana i praznika na naše psihičko zdravlje imat ćete priliku čitati i raspravljati u nekom od idućih članaka.



Autorica članka: Mirna Keresteš, magistra psihologije


Foto: Canva



Pripremila:
Ženski RecenziRAJ
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.