Kako se boriti s niskim krvnim tlakom - liječnica otkriva što biste trebali izbjegavati, a koje je ponašanje poželjno



Nizak krvni tlak ili arterijska hipotenzija česta su pojava kod mladih žena. Postoje brojni uzroci nastanka niskog krvnog tlaka koje treba otkriti kako bismo mogli liječiti samu bolest. Liječenje je najčešće vezano za promjenu životnih navika, a tek rijetko konzumiraju se neki lijekovi.

Nizak krvni tlak (hipotenzija) nije toliko jasno definirana kao i arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak), međutim niskim krvnim tlakom smatramo onaj kod kojeg je sistolički krvni tlak (kolokvijalno gornji tlak) niži od 90 mmHg i dijastolički krvni tlak (donji tlak) niži od 60 mmHg. U slobodnome je prijevodu nizak krvni tlak onaj koji je niži od očekivane vrijednosti za pojedini organizam u određenim uvjetima. Ova definicija nastala je nakon što se vidjelo kako različiti ljudi različito „teško“ toleriraju nizak tlak.



Nizak krvni tlak (izuzev kada se radi o životno ugrožavajućim situacijama kao što je gubitak krvi) nije stanje od kojeg je život ugrožen niti stanje od kojeg se umire, ali nizak krvni tlak uvelike smanjuje kvalitetu življenja.

Simptomi niskog krvnog tlaka su slabost, ošamućenost, omaglica, vrtoglavica pa čak i ubrzan rad srca, preznojavanje i nemir (kao reakcija simpatičkog živčanog sustava u slučajevima kompenzacije). U slučajevima kada je niski krvni tlak trajno prisutan, najčešće ne nosi sa sobom nikakve simptome jer se organizam navikao na takvo stanje.

Ekstremna hipotenzija može rezultirati životno ugrožavajućim stanjem šoka koji dodatno uključuje zbunjenost, hladnu, vlažnu i blijedu kožu, brzo i plitko disanje te slab i ubrzan puls. Ako se kod osobe pojave znakovi šoka, potrebno je čim prije pozvati hitnu pomoć. Ovakvim stanjima skloniji su stariji ljudi.

Ortostatska hipotenzija najčešći je oblik hipotenzije (kako kod mladih tako i kod starijih osoba). Smatra se kako čak svaka peta osoba starija od 65 godina doživi neki oblik ortostatske hipotenzije. Ortostatska hipotenzija je pad sistoličkog krvnog tlaka za 20mmHg i/illi dijastoličkog krvnog tlaka za najmanje 10mmHg u uspravnom položaju nakon što se osoba podigne iz ležećeg ili čak i sjedećeg položaja. Prilikom ustajanja osoba može osjetiti slabost, gubitka svijesti-sinkopu i vrtoglavicu.



Neki od najčešćih uzroka hipotenzije sljedeći su:

  • Hipovolemija smanjena količina tekućine u tijelu uslijed povraćanja, proljeva, mokrenja ili u težim slučajevima gubitka krvi ili opekotina.
  • Poremećen rad srca - nakon infarkta miokarda ili plućne embolije (ali uz hipotenziju ova stanja su praćena i boli u prsima kao i otežanim disanjem).
  • Sistemna vazodilatacija - proširenje krvnih žila, dolazi do pada perifernog žilnog otpora kao kod anafilaksije ili sepse.
  • Trudnoća - uslijed pritiska maternice na venu koja je zadužena za dopremanje krvi do srca. U takvim slučajevima manje krvi dolazi do srca te se smanjuje tlak.
  • Postprandijalna hipotenzija - smanjen krvni tlak nakon jela jer se veća količina krvi prebacuje u crijevni krvožilni sustav.
  • Lijekovi - najčešće je riječ upravo o lijekovima koji se upotrebljavaju kod povišenog krvnog tlaka - antihipertenzivima i to diureticima ili pak alfa blokatorima. Jedan je od najpoznatijih takvih lijekova i Viagra (sildenafil) koji kod muškaraca često izaziva neugodnu nuspojavu sniženog krvnog tlaka. Osim toga, na umu treba imati hipotenziju i kod uzimanja antidepresiva, kao i lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti.
  • Bolesti srca - kardiomiopatije i bolesti aortalnog i mitralnog zaostatka.
  • Endokrinološke bolesti - šećerna bolest koja oštećuje živce.
  • Fizički aktivne osobe - najbolji su primjer za ovo sportaši koji imaju bolji kardiovaskularni kapacitet.


Dijagnostika

Posebno oprezan treba biti prilikom postavljanja dijagnoze. Potrebno je učiniti EKG, odnosno u slučajevima težih simptoma kao što je gubitak svijesti potrebno je učiniti i 24-satno snimanje EKG. U tom je slučaju važno uhvatiti razlog gubitka svijesti jer se on ponekad krije u aritmiji koju možemo liječiti. Osim toga, ponekad se radi i snimanje tlaka tijekom 24 sata kako bi se odredilo koliko se često javlja nizak krvni tlak, kao i koliko dugo tijekom dana traje. U ordinaciji obiteljskog liječnika moguće je napraviti mjerenje krvnog tlaka prilikom ležanja te nakon pet minuta ponoviti mjerenje u stajaćem položaju.

Liječenje niskog krvnog tlaka u prvom se redu odnosi na liječenje uzroka koji dovodi do tog istog niskog tlaka.



Savjetuje se uzimanje više tekućine (više od 30mL po kg tjelesne mase) i manjih obroka. Iako se zbog brojnih zdravstvenih rizika to inače ne preporučuje kod osoba koje imaju izraženu hipotenziju, preporučuje se povećati dnevni unos soli na 8 do 10 g po danu (ako za to ne postoji kontraindikacija kao što primjerice srčano ili bubrežno zatajenje). Potrebno je izbjegavati alkohol jer dovodi do širenja krvnih žila (što snižava krvni tlak), kao i do pojačanog mokrenja. Prema potrebi se savjetuju upotrebljavati elastične čarape za noge koje povisuju venski tlak i priljev krvi prema srcu, čime povisuju i sistemni tlak. Za pad krvnog tlaka idealno je vrijeme ono nakon obilnog obroka pa, sukladno tome, potrebno je izbjegavati obilne obroke, a naročito one bogate ugljikohidratima. Kontinuirano uzimanje dovoljnog i raznovrsnog broja minerala i vitamina može dovesti organizam u ravnotežu te ublažiti simptome niskog krvnog tlaka. Pritom su veoma važni vitamin C i vitamin E koji čuvaju funkciju krvnih žila te potpomažu opskrbu tkiva kisikom.

Postoji određen broj biljaka koje mogu pomoći pri umjerenom i kratkotrajnom podizanju krvnog tlaka, a to su: đumbir, bademi, grožđice, ružmarin, ginseng. Sasvim suprotan učinak od gore navedenih imaju: celer, kopriva, kadulja, češnjak, stolisnik, peršin, hren.

Važno je izbjegavati tuširanje vrućom vodom ili duži boravak u vrućim prostorijama zbog širenja krvnih žila. Tjelovježba umjerenog intenziteta uvijek je dobrodošla. Spavanje s blago uzdignutim uzglavljem u ovome slučaju valja izbjegavati.



Ako je primarni problem ortostatska hipotenzija (smanjen krvni tlak prilikom ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja), bitno je polako se uspravljati u stojeći položaj. U slučajevima kada ležimo, ponekad je potrebno čak i do pet minuta sjedenja pa tek onda ustajanje.

Lijekovi se veoma rijetko upotrebljavaju. Jedan je od lijekova fludrokortizon koji je mineralokortikoid koji povisuje tlak zadržavanjem natrijevog klorida i vode. Midodrin dovodi do suženja arteriola čime povisuje periferni žilni otpor, a sužava i vene te tako povisuje krvni tlak.

Mnoge osobe pate od niskog krvnog tlaka. Hipotenzija se češće javlja kod žena te vidno smanjuje kvalitetu ženina života. Ne kaže se uzalud da niskotlakaši žive dulje i lošije. Osobe koje pate od niskog krvnog tlaka brzo se umaraju, imaju česte vrtoglavice, nesvjestice te opću slabost. Hipotenzija se lako i brzo dijagnosticira kod odabranog liječnika, a potom se u prvom redu liječi simptomatskim mjerama.



Jeste li vi osjetili ikad slabost uslijed niskog krvnog tlaka?

Kako se borite protiv istog?


Kako svakodnevnim sitnicama nadoknaditi tjelesnu neaktivnost i umanjiti njezine posljedice?


Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.

Foto: Canva

 

Pripremila:
Ženski RecenziRAJ
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.