Tajne plavih zona: 5 navika koje biste trebali usvojiti za kvalitetniji i zdraviji život

Definicija zdravlja koju je dao Andrija Štampar i koju u 2 ujutro znaju izreferirati svi oni koji su je ikada morali učiti: "Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti." Kada smo osjetno bolesni, kao što je to slučaj kod, primjerice, gripe, činimo sve što je u našoj moći ne bismo li otklonili bolest, odnosno povratili zdravlje. Međutim, kada smo zdravi, nerijetko zanemarujemo sve one stvari koje možemo (moramo!) činiti kako bismo postigli i održali to zdravlje.

netflix.com

Tajne plavih zona - koje navike trebate usvojiti ako želite dugi i kvalitetan život?

Često mislimo da su nam za zdrav(iji) život potrebne velike promjene i okretanje života naglavačke, a ustvari su upravo male stvari one koje mogu najviše doprinijeti našem boljem zdravlju. Na Netflixu je dostupna dokumentarna serija Live to 100: Secrets of the Blue Zones (Tajne plavih zona) koja kroz nekoliko epizoda prikazuje način života zajednica koje imaju najveću koncentraciju stogodišnjaka na svijetu, a koje se nazivaju plavim zonama.

Tajne života u plavim zonama otkriva nam Dan Buettner koji je većinu svog vremena posvetio proučavanju načina na koji žive oni koji su u svom životu dočekali proslavu rođendana s tri znamenke. U svom istraživanju posebno se fokusira na mjesta u kojima je stogodišnjaka najviše jer smatra da takve zajednice očito rade nešto bolje od ostalih kada se izdvajaju od susjednih mjesta sa sličnim karakteristikama. U nastavku donosimo 5 stvari koje se mogu izdvojiti, a koje možete implementirati u vlastitu svakodnevicu već danas! 

imdb.com

1. Uobičajeno dnevno kretanje

Da, znam... Kada ste pročitali ovo, poželjeli ste „krenuti dalje“ sa svojim danom i zatvoriti ovaj članak, ali činjenica da je kretanje stvar koju će apsolutno svi napomenuti, nije nešto što joj umanjuje važnost. Upravo je suprotno. Druga bitna stvar kod kretanja jest ta da se najčešće ne radi o ciljanom kretanju u svrhu vježbanja (kao što mi to radimo prilikom šetnje, trčanja ili hodanja na traci), već je riječ o kretanju ukomponiranom u svakodnevne aktivnosti, kao što je do odlazak u do vrta ili crkvu u jednoj od emisija.

Poanta bi bila da je potrebno uvrstiti što je više moguće aktivnosti onda kada ona nije samoj sebi svrha. Naravno, dodatna fizička aktivnost te bavljenje sportom i aktivno vježbanje poželjni su, ali oni trebaju biti dodatak, a ne zamjena uobičajenom dnevnom kretanju.

imdb.com

2. Dovoljna količina kvalitetnog sna

Svi imamo drugačiji bioritam te različite potrebe za snom. Bitno je otkriti koliko je sati optimalno za vas te pokušati složiti raspored koji vam odgovara. Naravno da to nije uvijek moguće, posebno ako osim svog rasporeda morate uključiti i faktore poput rasporeda (i raspoloženja) vašeg djeteta, ali je nešto čemu treba težiti.

San je iznimno važan za cijelo tijelo, a posebno za mozak i određene procese poput učenja i pamćenja. Za pravilno reguliran san važno je i to koliko smo vremena izloženi prirodnom, a koliko umjetnom svjetlu. Optimalno bi bilo provesti svaki dan barem neko kraće vrijeme na prirodnom svjetlu te se ne izlagati plavoj svjetlosti raznih uređaja 2 sata prije odlaska na počinak.

netflix.com

3. Lokalne i sezonske namirnice, lagani obroci uz malu količinu mesa

Ne, ne mislim da je sve što je kupljeno u trgovini „otrovno“, ali činjenica je da konzumiramo hranu sa sve više dodataka jer sve manje nas ima uvjete, vremena, a na kraju krajeva i volje i želje za uzgojem vlastite hrane. Osim toga, živimo ubrzanim tempom pa nemamo uvijek ni vremena ni energije pripremiti kvalitetan obrok, čak i kada imamo potrebne namirnice.

Iako u dokumentarnoj seriji svaka skupina ima drugačiju prehranu ovisno o podneblju i dostupnosti namirnica, ono što im je zajedničko, jest korištenje lokalnih i sezonskih namirnica te lagani obroci uz malu količinu mesa koji su raspoređeni kroz dan.

netflix.com

4. Voda i nezaslađeni čajevi

Razvojem prehrambene industrije dobili smo na raspolaganje sok od svega što vam padne na pamet, uz veću ili manju količinu šećera, sa ili bez „mjehurića“, u kombinaciji s alkoholom ili bez njega. Svi ti sokovi ne bi trebali činiti glavninu unosa tekućine. Glavnu ulogu trebala bi imati voda uz dodatak nezaslađenih čajeva. Svakodnevna konzumacija alkohola također nije nešto što doprinosi očuvanju zdravlja (kako fizičkog tako i mentalnog) iako možda je uobičajeno i društveno prihvatljivo u području u kojem živimo.

5. Razvijeni društveni život

U godinama pandemije koja je, nadamo se, iza nas, osjetili smo koliko usamljenost može biti teška, posebno kada je konstantna. Ono što su skoro sve zajednice imale zajedničko, upravo je to – zajedništvo. Ljudi u plavim zonama provode više vremena u društvu te su aktivni na brojnim poljima društvenog života mjesta u kojem žive. Ta povezanost daje im dodatan poticaj, ali i osjećaj smisla kao i motiv za svakodnevni izlazak iz vlastitog doma. Još kada to druženje potiče i neki vid aktivnosti popu plesa, šetnje, planinarenja ili mentalnog rada poput čitanja, diskusije, pjevanja, dobivamo dvostruku korist. Čak i ako bismo se povremeno najradije zavukli u krevet i proveli vikend bez ikakvog doticaja s ljudima…

Zaključak

Sve u svemu, dokumentarna serija zanimljiva je za pogledati, a istovremeno donosi pregled raznih promjena kojima bismo mogli poboljšati svoj život. U najavi je i knjiga istoimenog naziva u kojoj se nadam da će tvrdnje koje iznosi biti detaljnije objašnjene i potkrijepljene relevantnim istraživanjima za još bolji pregled u odnosu na ekraniziranu verziju.

Glavna poruka koju sam izvukla iz dokumentarne serije, jest ta da ne postoji čarobna jednadžba koju možemo upotrijebiti da bismo bili sigurni da ćemo doživjeti 100 godina. Ostaju nam jedino dobre navike kojima možemo poboljšati svoje psihofizičko zdravlje i omogućiti si da one godine koje imamo, iskoristimo na najbolji mogući način. 

Jeste li pogledali ovu dokumentarnu seriju? Koja vas je preporuka najviše iznenadila?

Pripremila: