hormoni sreće

Koje nas aktivnosti ispunjavaju i u nama bude pozitivne asocijacije?


Da svi ljudi žele biti sretni te da je sreća moguća svrha i krajnji cilj ljudskog života, bilo je poznato još i starim grčkim filozofima poput Aristotela koji se intenzivno bavio pojmom sreće. Sreća se ubraja u osnovne emocije zbog toga što je prisutna kod svih ljudi bez obzira na to koje su osobne karakteristike i kulturu iz koje dolaze. Ne javlja kao rezultat djelovanja jednog, već međuigre mnoštva unutarnjih i vanjskih čimbenika

U unutarnje čimbenike ubrajaju se, primjerice, naši hormoni, dijelovi mozga i tijela zaduženi za sreću, naše tjelesno zdravlje, naše misli, osobnost ili osjećaj za moral. Vanjskim čimbenicima pripadaju naša ponašanja kojima djelujemo na razinu sreće, socijalna, kulturalna, estetska, ekonomska i geografska obilježja u kojima živimo te životni događaji kojima smo izloženi. Sretni smo, na primjer, kada ostvarimo neki važan cilj, kada smo u društvu osoba koje volimo ili kada smo udubljeni u neke aktivnosti u kojima uživamo. 

U kojim vi trenucima osjećate da ste sretni? Što vas ispunjava tim osjećajem?


Možemo reći da je sreća stanje uma koje ovisi o određenim kemikalijama u našem mozgu i tijelu koje se nazivaju neorotransmiteri, odnosno, hormoni. 

Veliki utjecaj tih kemikalija govori nam o tome da sreća ima važnu biološku podlogu, što je vidljivo već u razlikama doživljavanja sreće i temperamenta kod vrlo malih beba. Istraživanja uglavnom pokazuju da se 35 do 50 % razlika među ljudima u emociji sreće mogu pripisati genetskim razlikama. Remećenje balansa određenih hormona u našem tijelu može uzrokovati pojavu neugodnih emocionalnih stanja i doprinijeti tome da se ne osjećamo dobro. S obzirom na to da svi želimo biti sretni, a da su za sreću važne kemijske tvari koje proizvodi naše tijelo, sada ćemo vidjeti što možemo učiniti da bismo potaknuli njihovo stvaranje.


Hormoni srećepomažu vraćanju narušene ravnoteže, ublažavanju neugodnih emocija te poticanju pojave pozitivnog i ugodnog emocionalnog stanja. Hormoni i neurotransmiteri koji imaju takvu funkciju su recimo serotonin, dopamin, endorfin, noradrenalin, melatonin, i oksitocin. U novije vrijeme na taj su popis dodani feniletilamin i grelin, a istražuju se i uloge adrenalina i kortizola. Znam da vam ovi nazivi mogu zvučati previše medicinski, čudno i nepoznato, ali bez brige, u idućim odlomcima fokusirat ćemo se na praktične i svima bliske stvari, a vjerojatno ćete i proširiti svoje znanje.

hormon sreće

Dopaminje zajedno sa serotoninom najvažniji hormon u regulaciji pozitivnog i negativnog raspoloženja. Zlatno pravilo koje vrijedi je da ako imamo dovoljnu količinu dopamina i serotonina u mozgu, vrlo vjerojatno ćemo biti dobro raspoloženi. Dopamin je poznat kao feel-goodhormon ili molekula nagrade jer je povezan s krugom nagrade u mozgu. Djelovanje dopamina može se slikovito opisati kao onaj "profesor Baltazar moment" kada misli i misli te se napokon sjeti! Dakle, ako želimo povisiti razinu dopamina i doživjeti taj „Aha!“ moment, trebali bismo ostvariti neki postavljeni cilj. Dopamin također sudjeluje u predviđanju buduće ugode, tako da je prisutan već i kod zamišljanja ostvarivanja tih ciljeva.




Serotoninje hormon koji je povezan s osjećajem zadovoljstva, sreće i optimizma. Niske razine serotonina povezane su s depresijom, tako da se na njegovu razinu često pokušava djelovati antidepresivima. Povezan je s osjećajima ponosa i poštovanja od strane drugih.

Endorfinemožemo opisati kao ublaživače boli, zbog čega se često nazivaju prirodnim morfijemOtpuštaju se tijekom kontinuiranog vježbanja, slušanja glazbe, akupunkture i meditacije, jedenja čokolade, smijanja, seksualnih odnosa ili postizanja orgazama, tako da vjerujem da vam ne moram dodatno pojašnjavati što sve možete činiti da biste dosegli taj euforični osjećaj. 

Uvedite nabrojane aktivnosti kao regularni dio života, opustite se i uživajte.


Oksitocin često se naziva molekulom povezivanja jer se izlučuje tijekom poroda i dojenja te je važan u stvaranju povezanosti među ljudima. Ubrzava stvaranje pozitivnih odnosa, što uključuje romantičnu i prijateljsku povezanost ili privrženost između roditelja i djeteta te stvaranje odanosti i povjerenja. Također, potiče pozitivna socijalna ponašanja te se vjeruje da time djeluje i na razinu zadovoljstva i sreće. 

hormoni sreće


Otpušta se tijekom dodira, bliskih kontakata, maženja, poljubaca i zagrljaja, što nikako nemojte zaboraviti u ovom online korona svijetu u kojem živimo.

Ali, naravno, uz oprez. Ako niste u mogućnosti potaknuti stvaranje oksitocina interakcijom s drugom osobom, za to vam mogu poslužiti i vaši kućni ljubimci.


Melatoninje noćni hormon koji pomaže u pripremi našeg tijela za san. Njegova razina doseže vrhunac između 21 i 22 sata i zatim se prema jutru snižava. Ima ulogu u nastanku depresije.


Feniletilaminnaziva se molekulom ljubavi jer je povezan s početnim fazama ljubavnog zanosa i odnosa kao i s romantičnim ponašanjem. Odgovarajuća razina tog hormona povećava ljubavno raspoloženje te na taj način djeluje i na osjećaj sreće. Odličan je izvor ovog hormona kakao, odnosno čokolada s velikim postotkom kakaa za kojom iz više razloga slobodno možete skoro pa bezgrešno posegnuti.


Sigurno znate da adrenalin djeluje kao energy booster, tako da vas ne bi trebalo iznenaditi da se pod utjecajem adrenalina možemo osjećati jako živo. Adrenalin može djelovati kao cjepivo protiv dosade, osjećaja malaksalosti i stagnacije. Da bismo u životu ponekad dobili dozu adrenalinske injekcije, potrebno je izići iz svoje zone komfora ili slijediti svoj instinkt te se upustiti u avanture poput skoka s padobranom, vožnje na jet-skiju ili odlaska u Gardaland. 


Što još općenito možete činiti da biste se osjećali sretno, zadovoljno i ispunjeno?


Neka istraživanja pokazuju da na razinu serotonina i endorfina možemo djelovati provođenjem vremena u aktivnostima izvan kuće, po mogućnosti na sunčevoj svjetlosti. Naravno, uz prikladnu zaštitu od opasnih zraka koje je ovih ljetnih dana gotovo nemoguće izbjeći. Za podizanje razine serotonina, endorfina i dopamina odlična je i tjelesna aktivnost, posebno ako je redovita te ako nagovorimo i naše prijatelje, članove obitelji ili partnere da nam se u tome pridruže. 

Razinu hormona sreće može podići i smijanje, posebno ako ga dijelimo s dragim osobama, tako da se slobodno što više zezajte, šalite i izmjenjujete smiješne slike i memove. Ako se pri tome dovoljno s nekime povežete, moguće da ćete uspjeti dobiti i koju dozu oksitocina. Uz to, kvalitetan san i različiti načini opuštanja, poput meditacije, masaže, grljenja, ljubljenja, maženja ili vođenja ljubavi s partnerom, slušanja glazbe, laganih šetnji ili druženja s dragim ljudima i kućnim ljubimcima svakako su poželjni. 

Odnosi su za psihološko zdravlje općenito jako važni jer nam služe kao socijalna i emocionalna potpora te nam omogućuju dijeljenje sretnih trenutaka i aktivnosti. Dakle, birajte kako ćete i s kime ćete provoditi vaše slobodno vrijeme i u tome pokušajte biti što aktivniji, odnosno, što manje pred ekranima.


Načini nošenja sa stresom također su važna odrednica sreće. Optimizam i humorkao načini suočavanja mogu negativne događaje učiniti manje stresnima, povećati uživanje u socijalnim situacijama, potaknuti povezivanje s ljudima, učinit nas poželjnim članom društva te ublažiti konflikte između ljudi, ali i zajednica.  Ne smijemo zaboraviti da i posao može biti izvor sreće i zadovoljstva jer nam omogućuje ostvarenje ciljeva i vlastitih uloga, druženje s drugima ili čak istinsko uživanje, u slučaju da radimo ono što volimo i u čemu smo dobri. 

biti optimističan

Osjećaj svrhovitosti, kao i doprinosa nečemu što nadilazi nas same, bilo to unutar ili izvan našeg posla, jako je važan za postizanje osjećaja sreće i ispunjenosti u životu. Ako nešto smatrate vrijednim promicanja i ako se u nečemu pronalazite, slobodno se u tome angažirajte, bila to zaštita okoliša, ženskih prava, rodne jednakosti, volontiranje s ugroženim skupinama ili ako jednostavno volite biti dobra mama, partnerica, priređivačica zabava, kuharica ili nešto drugo.


Ako ste se pitali čini li nas novac sretnima, možda ću vas razočarati odgovorom da je to diskutabilno, odnosno, da je odgovor više ne nego daIstraživanja uglavnom pokazuju da nas novac ne čini sretnima, odnosno, da ako imamo dovoljno novaca za život, značajno povećanje količine novaca poput dobivanja na lotu neće nas učiniti sretnijima.  

Neizostavni dio pozitivnih vibracija svakako je i hrana. Uživanje u onome što smatramo primamljivim i finim može potaknuti stvaranje dopamina i endorfina. Dijeljenje hrane i rituala kuhanja s nekim koga volimo, može nas opskrbiti i oksitocinom. Također, određene vrste hrane povezuju se uz određene molekule. Ljuta hrana potiče lučenje endorfina, a jogurt, banana, jaja, meso s malim udjelom masti i orašasti plodovi poput badema mogu potaknuti stvaranje dopamina. Hrana bogata esencijalnom kiselinom triptofanom povezana je s otpuštanjem serotonina i melatonina. Prirodni izvori triptofana su meso (govedina, janjetina, puretina i piletina), riba (losos, bakalar, srdela, tuna), povrće i voće (patlidžan, krumpir, špinat, blitva, šparoge, marelica, banana i slično) te različite sjemenke, žitarice i mahunarke, poput suncokretovih ili bundevinih sjemenki, leće, heljde, kvinoje, slanutka, raži ili zobi. 

sreća

Hormone sreće također mogu potaknuti namirnice koje sadrže probiotike, poput jogurta, kefira, sireva i nekih drugih mliječnih proizvoda, jabučnog octa, kimchija ili kiselog kupusa i krastavaca. Ne zaboravite naravno i na zeleni čaj te na tamnu čokoladu.


Da zaključimo, danas se zna da se koncepti tijela i uma ne mogu razmatrati zasebno, već da su u stalnom međudjelovanju, tako da bi dobro znanoj poslovici „U zdravom tijelu zdrav duh.“ trebalo nadodati „U zdravom duhu zdravo tijelo.“ Nadam se da će vas ovaj članak potaknuti na razmišljanje o vašoj osobnoj sreći te na činjenje koraka na putu prema njezinom održavanju, ostvarenju ili povećanju. 

Radite što češće stvari koje vas čine sretnima i pokušajte povećati učestalost pozitivnih događaja u vašim životima jer na taj dio sreće imamo moć djelovanja. S druge strane, važno je pronaći balans i osvijestiti da na neke stvari povezane sa srećom, poput države i kulture u kakvoj živimo, naše osobnosti ili dobi, vrlo teško ili nikako ne možemo djelovati. Dakle s time se moramo nekako naučiti nositi i moramo imati na umu da ne trebamo niti imati očekivanje da cijelo vrijeme trebamo biti samo sretni – i druge emocije tu su s razlogom.



Autorica: Mirna Keresteš, magistra psihologije






Foto: Canva


Pripremila:
Ženski RecenziRAJ
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.