Koje su financijske odluke dobre, a koje moramo izbaciti iz navike?

Efikasno upravljanje novcem kritična je vještina svake odrasle osobe. Možda financijska pismenost (još) nije obvezan predmet u školi, ali svi bi se trebali upoznati s pojmovima duga, štednje, kredita i općenito s terminom upravljanja financijama. Ako još nemate posložene financije, pravo je vrijeme da si postavite financijske ciljeve i analizirate potrošnju kako bi vam bilo jasnije na što trošite najviše i počnete donositi dobre financijske odluke jer često našim financijama upravljaju emocije, a ne razum.

 

Novac je sredstvo, odnosno alat koji nas podržava u odabranom načinu života i našem životnom stilu, stoga se s njim trebate sprijateljiti čim prije. U tome će vam pomoći savjeti za bolje upravljanje financijama koji slijede u nastavku.

 

Izračunajte prihode i rashode

Iako se na prvi pogled ovaj korak čini očitim, mnogi ne znaju koliko su točno novca primili i na što su ga sve potrošili. U  početku je korisno zapisati svaki novčani primitak, kao i svaki izdatak. Često se ljudi iznenade kada shvate koliko troše na „sitnice”. Ako plaćate karticom, odredite vrijeme kada ćete pregledati sva plaćanja koja ste imali. Iako je kartično plaćanje praktično, nije preporučljivo onima koji su skloni usputnom shoppingu, kojima su akcije i sniženja osobito primamljivi, odnosno svima onima koji nakon par dana od plaće potroše polovicu tog iznosa. Nakon izračunavanja prihoda i rashoda, napravite mjesečni proračun.

 

Automatizacija štednje

Nerijetko ljudi na štednju gledaju kao da si nešto uskraćuju, smatraju ju svojevrsnim žrtvovanjem pa se ni ne posvete njezinoj organizaciji. Bez obzira na to koliko se dobro zarađuje, izostanak štednje jedna je od grešaka zbog koje ljudi kasnije požale. Istina je da su kamate na štednju niske, no ako se ne želite educirati o investiranju koje bi moglo biti isplativije, ugovaranje dugoročne štednje korak je zbog kojeg ćete kasnije sami sebi biti zahvalni. Svrha štednje nije bogaćenje, već akumuliranje zaliha koje se tijekom godina mogu nakupiti bez da ste to značajno osjetili ili se žrtvovali.

 

Definirajte financijske ciljeve

Lako se možemo zanijeti i početi živjeti tuđi životni stil pa ići na putovanja jer idu i svi drugi, kupovati najnovije modele tehnoloških igračaka da ne budemo jedini u društvu sa zastarjelim modelom, platiti torbicu na rate jer je izišla nova kolekcija itd. Loše navike kupovanja udaljavaju nas od financijske neovisnosti i guraju u kredite, pozajmice i druge vrste zaduženja. Korisno je definirati svoje financijske ciljeve, tako da se mogu revidirati nakon nekog vremena. Ovo su neki od primjera financijskih ciljeva:

  • više (pasivnih) izvora prihoda

  • štednja 10 % od svake plaće za mirovinu

  • štednja 15 % od svake plaće sljedećih 6 mjeseci za renovaciju spavaće sobe...

Nije na odmet napomenuti da nije svako zaduživanje loše jer ovisi o njegovoj namjeni. Ako ćete se, primjerice, zadužiti za kupnju novog računala koji upotrebljavate u poslovne svrhe, to zaduživanje može se gledati kao ulaganje u budućnost. Kada imate definirane financijske ciljeve, lakše je biti iskren prema sebi i priznati si je li planirana kupovina potreba ili je (nepotrebni) luksuz.

 

Krizni fond

Krizni fond ili štednja za nepredviđene situacije individualna je svota koja je pojedincu dovoljna za pokriti tri mjeseca troškova u slučaju da dođe do nepredviđenih situacija poput gubitka posla, kvarova u kućanstvu i sl. Nije riječ o tipičnoj štednji ni o iznosu za investiranje, već o svoti koju treba imati pripravnu u slučaju potrebe. Većina nerado govori o njemu, ali mogu se dogoditi razne nepredviđene situacije i vrlo je važno imati fond za crne dane. Ako ne izdvajate novac za svoj fond, razmislite jeste li se ikada odjednom razboljeli, dobili otkaz, pokvario vam se auto i kako ste se tada osjećali. Kako se ne biste ponovno našli u situaciji kada ste posebno ranjivi, mislite na vrijeme i odrecite se koje kave u gradu kako biste napunili svoj krizni fond.

 

Prvo platite sebe

Financijski stručnjaci najčešće govore o modelu 50 % - 30 % - 20 % prema kojem najveći dio pokriva troškove stanovanja, režije, prehrane. 30 % odlazi na povećanje kvalitete života poput edukacija i preostalih 20 % na štednju. Upravljanje financijama nije samo matematika i nismo tu da bismo „samo radili i plaćali režije”, ali često se dogodi da kada se plati sve što se mora platiti, za naše želje ostaje malo ili ništa te budemo ljuti, frustrirani ili tužni. I ta se situacija ponavlja pa se vrtimo u krug.  Princip prvo plati sebe ne znači da ne treba platiti režije i sl., već da čim dobijete plaću, odvojite dio za sebe i svoje želje. Nekome će to značiti odlazak na frizuru, nekome knjiga, večera u restoranu ili nešto drugo. Kada se budžet postavi na taj način, postajemo zadovoljniji i rad ima više smisla.

 

Foto: Unsplash

Pripremila: