Upala želučane sluznice - gastritis

Gastritis ili upala želučane sluznice jedna je od čestih bolesti 21. stoljeća. Postoje brojni razlozi zašto sve mlađi ljudi, prvenstveno žene, obolijevaju od iste. Ova naizgled bezazlena bolest vrlo lako može dovesti do ozbiljnih posljedica.

Gastritis je naziv za upalu želučane sluznice koja se dijeli na akutan i kroničan, a razlozi nastanka mogu biti brojni. Dijagnoza se može postaviti nakon primjerice biopsije (uzimanja uzorka sluznice želudca) te gledanja pod mikroskopom (patohistološkka dijagnoza, PHD).

Gastritis može biti uzrokovan bakterijom, poznatija kao Helicobacter pylori, lijekovima kao što su nesteroidni antireumatici (brufen, voltaren), alkoholom te teškim sustavnim bolestima. Među oboljelima zastupljene su sve dobne skupine, od školaraca preko mladih i odraslih ljudi  pa do starije populacije jer čest okidač nastanka gastritisa može biti upravo stres.


Simptomi


Najčešći su simptomi koji se javljaju bolovi u gornjem dijelu trbuha, nadutost, učestalo štucanje i podrigivanje te pojava osjećaja sitosti nakon što se pojede manja količina hrane. Često se javljaju oslabljen apetit, mučnina, povraćanje krvi, ali i stolica crna kao katran ili krvava. Također, ljudi se žale na neobjašnjen, ali jaki umor.

Postoji jasna uzročno - posljedična veza između H. pylori i kroničnog gastritisa. Svi bolesnici koji su pozitivni na H. pylori pokazuju i postojanje gastritisa u području ulaznog dijela želudca. Osim toga, gotovo svi pacijenti (njih preko 90 %) koji su imali čir (vrijed) na dvanaesniku imaju istu bakteriju. Mnogo ljudi s kroničnim gastritisom nema toliko izražene simptome, stoga ih je teško prepoznati u samom početku.



Znakovi za hitnu uzbunusljedeći su: 

  • nemogućnost uzimanja hrane ili tekućine satima, 
  • tjelesna temperatura više od 38,5 stupnjeva, 
  • krvava stolica, 
  • naglo mršavljenje bez obrazloženja.


U osnovnu i proširenu dijagnostičku obradu spada anamneza i fizikalni pregled. Od laboratorijskih pretraga potrebno je učiniti kompletnu krvnu sliku te biokemijske nalaze. Također, vrlo često radi se pretraga pronalaska krvi u stolici. Osim toga, potrebno je učiniti gastroenterološki pregled koji uključuje ultrazvuk trbuha te ureja - izdisajni test (kako bi se otkrio H. pylori).

Moguće je učiniti RTG snimak jednjaka, želudca i duodenuma ispijanjem barijeve kaše da bi se dobila jasna slika ciljanih organa te lakše dijagnosticiralo postojanje ulkusne bolesti.

U invazivnije metode svakako spada ezofagogastroduodenoskopija (EGDS) koja se radi kod svih osoba starijih od 50 godina s alarmantnim simptomima. Tijekom postupka pacijent leži na boku, a liječnik uvodi kroz usta endoskop na čijem su vrhu svijetlo i kamera. Aparat prolazi kroz usta, ždrijelo, jednjak i želudac sve do duodenuma (tankog crijeva). Prilikom pregleda uzima se i uzorak sluznice kod svih sumnjivih promjena. Potom liječnik, specijalist patologije gleda uzorak pod mikroskopom što se naziva patohistološka analiza koja je zlatni standard u postavljanju dijagnoze gastritisa.


Liječenje

U slučaju da se postavi dijagnoza gastritisa, slijedi liječenje.  Gastritis se mora liječiti jer se u protivnom, nažalost, mogu očekivati komplikacije. Neliječeni gastritis najčešće može prouzročiti ulkusnu bolest, anemiju (sideropeničnu anemiju prouzročenu manjkom željeza ili pernicioznu anemiju nastalu zbog nedostatka vitamina B12), atrofični gastritis te rjeđe karcinom želuca. Rijetko može doći do bubrežnog oštećenja zbog dehidracije izazvane povraćanjem i opstrukcijom želuca.



Savjeti

Za početak je potrebno prestati uzimati određene lijekove, kao što su brufen, voltaren i ostali lijekovi iz skupine nesteroidnih antireumatika. Takve lijekove, koji imaju direktno djelovanje na želučanu sluznicu, trebalo bi zamijeniti paracetamolom. Zabranjeno je piti alkohol te se savjetuje prestanak pušenja. Potrebno jejesti više manjih obroka u kojima se izbjegava mast (sir, maslac, pržena hrana). Osim masti, valja izbjegavati industrijske i jake začine, konzervanse, ukiseljene i dimljene namirnice. Svakako je potrebno pripaziti na neke vrste voća (naranča, limun, grejp, limeta i mandarina – zbog kiselosti), ali i neke vrste povrća (paprika, luk, češnjak, rotkvica), mahunarki te žilavo i nedovoljno termički obrađeno meso.

Preporučuje se uzimanje čaja od bamije (barem 1L na dan) i čaj od stolisnika. Za umirivanje nadraženog želudca savjetuje se konzumacija čaja od metvice ili kamilice. Brojni stručnjaci preporučuju uzimanje badema koji djeluje na smanjivanje kiselosti u samom želudcu.

H. pylori liječi se pomoću antibiotika. Piju se najmanje dva, a najčešće tri antibiotika uz lijek koji smanjuje lučenje želučane kiseline. Ovi lijekovi nazivaju se antacidima. Postoji nekoliko skupina istih, od onih koji smanjuju lučenje želučane kiseline ili pak inhibiraju rad protonske pumpe, kao i antagonosti histaminskih H2 receptora.


Kako vi umirujete vaš želudac?


Liječnica otkriva pet najčešćih zdravstvenih problema žena



Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.


Foto: Canva/Unsplash

Tagovi: