Kako prepoznati menopauzu i s njom se lakše nositi?

Menopauza predstavlja normalni kraj menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne dobi žene. Ovo je proces koji u jednom trenutku čeka svaku ženu na svijetu. Kao i sve u životu, ponekad je lakši, a ponekad teži, no samo je jedno sigurno - i to će proći.

Smatra se kako čak jednu trećinu života žene provedu u menopauzi, a po najnovijim istraživanjima više od 45 % žena u  Republici Hrvatskoj nalazi se u premenopauzi ili postmenopauzi. Prema prosjeku u Hrvatskoj, žene imaju menopauzu s 51,2 godine. Većina žena ulazi u razdoblje menopauze između 45. i 55. godine života, najčešće iza pedesete godine.

Menopauza inače označava posljednju menstruaciju u životu jedne žene kao dio prirodnog procesa. Međutim, danas se pojam menopauza upotrebljava u puno širim okvirima koji pokrivaju i period prije posljednje menstruacije, kao i period nakon iste. Dijagnoza menopauze može se postaviti tek nakon 12 mjeseci izostanka menstruacije. Menopauza nije razlog da se prestane posjećivati vlastitog ginekologa, bilo zbog konzultacija ili pak redovitog PAPA testa.

Menopauza je genetski predodređena što znači da ćete vjerojatno u menopauzu ući u godinama u kojima je vaša majka ušla, s mogućnošću odstupanja od nekoliko godina. Broj trudnoća, poroda, ali i duljina dojenja neće utjecati na nju. Povezana je s pušenjem i kod tih žena menopauza najčešće nastupa dvije godine ranije.

Jajnik gubi svoju funkciju čime se smanjuje i proizvodnja glavnih i odgovornih hormona estrogena i progesterona. Jajnici žena sadrže u svom površinskom dijelu folikule unutar kojih se nalaze jajne stanice. Folikuli za vrijeme sazrijevanja svakog mjeseca u cirkulaciju otpuštaju hormone odgovorne za odvijanje menstruacijskog ciklusa žene. Jajnik sadrži maksimalan broj jajnih stanica prije rođenja, odnosno oko 20. tjedna intrauterinog života, a već tada počinje njegovo starenje. Taj je broj već reduciran na porođaju i iznosi oko 1 do 2 milijuna. Oko prve menstruacije iznosi oko 200 do 300 tisuća. Smatra se da će prosječna žena u svome reproduktivnome životu imati oko 380 do 400 ciklusa te da će ovulirati oko 400 zrelih jajnih stanica, a prilikom tog procesa sazrijevanja utrošit će oko 15 do 20 tisuća folikula. Poslije 40. godine života folikula je sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više. Kada se potroše sve rezerve jajnih stanica kao i folikula, žena ulazi u menopauzu.

Organi koji su najosjetljiviji na hormonalne promjene, odnosno pad razina estrogena, jesu mozak, kosti, koža i sluznice, urogenitalni sustav, ali i krvne žile.

Razlikujemo sljedeće pojmove:

  • Prijevremena menopauza - ona koja nastupa prije 40. godine života

  • Rana menopauza - ona koja je nastupila između 40. i 45. godine života

  • Kasna menopauza - ona koja nastupa nakon 55. godine života

  • Perimenopauza - višegodišnje razdoblje oko menopauze u kojem dolazi do hormonalnih promjena s neurednim i neredovitim krvarenjem

  • Klimakteriji - razdoblje koje uključuje perimenopauzu, ali i prvih 10 godina postmenopauze

Simptomi se očituju u različitim poremećajima u ciklusu kada mjesečnice mogu biti učestalije nego inače ili u potpunosti suprotno od toga. Osim što su krvarenja neuredna, često su to i disfunkcionalna krvarenja, odnosno krvarenja bez ovulacije. Prve tegobe koje nastaju u menopauzi uzrokovane su naglim padom razina estrogena, one se povlače kroz tri do pet godina. Veoma su šarolike, a vidimo ih kao umor, psihičke tegobe koje mogu dovesti čak i do depresije, vazomotorne tegobe, odnosno valunge. Do valunga dolazi zbog abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalamusu te dolazi do napadaja vrućine i širenja krvnih žila. Napadaji su najčešći noću, kao i u toplijim krajevima. U periodu od pet do deset godina nakon menopauze, zbog izostanka estrogena dolazi do atrofije unutar urogenitalnog sustava. Dolazi do stanjenja sluznice što mi osjetimo kao suhoću, svrbež i žarenje rodnice. Javlja se urgentno mokrenje. Gubitak mišićne mase koji se događa usporedno sa starenjem doprinosi usporenju metabolizma i povećanju udjela masnog tkiva u tijelu. Nepravilna prehrana, manjak sna i manjak fizičke aktivnosti uzrokuju porast tjelesne težine, osobito u centralnom dijelu tijela. Višegodišnji nedostatak estrogena i androgena nedvojbeno oštećuje kognitivne funkcije mozga, a očituje se u slabljenju pamćenja i koncentracije. Kasne posljedice mogu se očitovati u vidu kardiovaskularnih bolesti (gdje je rizik nastanka incidenta nakon menopauze jednak i kod muškaraca i žena) i  cerebrovaskularnih bolesti. Osteoporoza je sustavna bolest koju obilježava smanjena gustoća i poremećaj u mikroarhitetkturi kostiju s velikom sklonošću frakturama. Osteoporozu još nazivamo i “tihom bolešću” jer nema znakova dok ne nastupe lomovi.

Ako vas simptomi menopauze jako ometaju u svakodnevnom životu, svakako preporučujemo da popričate sa svojim liječnikom o mogućnosti terapije. Mogućnosti su razne, a jedino je važno pronaći ono što najbolje odgovara pojedincu. Međutim, prije svega je oko sebe važno imati dobru emotivnu podršku u obitelji, među prijateljima i drugim bliskim osobama.

Važno je održavati metabolizam i tijelo aktivnim, a to se može učiniti raznovrsnom prehranom, raspoređivanjem dnevnih obroka u veći broj manjih te redovitom tjelesnom aktivnošću. Šetnja, pilates, joga ili jednostavne vježbe istezanja pomoći će vam u održavanju fizičke kondicije i doprinijeti boljem raspoloženju. Nosite lagane pamučne stvari, obucite se slojevito kako biste se mogli skinuti kada vam je vruće, a prostoriju u kojoj spavate držite rashlađenom. Izbjegavajte ”okidače” napadaja vrućine, a to mogu biti jako začinjena hrana, vrući napitci, prezagrijana prostorija i slično, ovisno o organizmu. Da biste smanjili vaginalnu suhoću i bolne spolne odnose, pokušajte upotrebljavati različite lubrikante na uljnoj ili vodenoj bazi. U vrijeme pred menopauzu važno je čuvati se od nezaštićenih spolnih odnosa kako bi se izbjegla neželjena trudnoća.

Simptomi menopauze najbolje se kontroliraju primjenom hormonskog nadomjesnog liječenja, to jest nadomještanjem estrogena ili kombinacijom estrogena i progesterona. Međutim, korištenje nadomjesnog hormonalnog liječenja istovremeno povisuje rizik od srčanih bolesti, karcinoma dojke i moždanog udara, osobito ako se takva terapija uzima primjenjuje od pet godina. Propisuje se najmanja doza koja je djelotvorna kroz određeno vrijeme, ovisno o vašim simptomima i zdravstvenom stanju. Važno je naglasiti kako nisu sve žene kandidati za hormonsku nadomjesnu terapiju, primjerice one žene koje imaju karcinom ili su pak imale karcinom dojke ili endometrija, potom žene koje su preboljele duboku vensku trombozu. Estrogen se može primjenjivati lokalno, u slučajevima kada postoji vaginalna suhoća. Niske doze antidepresiva pomažu kod teških napadaja valunga.

Koža često postaje suha, a može se i perutati što izaziva svrbež, stoga je važno kožu dobro hidrirati kako bi se sačuvala njezina kvaliteta. Masnije kreme za lice, ruke i tijelo pomoći će vam u održavanju lipidne barijere i prirodnog zaštitnog sloja kože. Ne zaboravite na UV zaštitu, pogotovo u ljetnim mjesecima.

Neke ljekovite biljke poput konopljike, sladića i cimicifuge zbog esencijalnih masnih kiselina u svom sastavu, fitoestrogena i antioksidansa, mogu pomoći ženama da održe ravnotežu hormona u perimenopauzi. Cimicifuga smanjuje valunge, noćno znojenje i promjene raspoloženja. U svakom slučaju, razmišljate li o uzimanju biljnih pripravaka, dobro je da se prije toga konzultirate s liječnikom ili ljekarnikom.

Menopauza je prirodno i neizbježno razdoblje u životu svake žene i sa sobom često nosi mnoge promjene i nova iskustva. Trebate imati na umu da nije svaka od navedenih promjena nužno povezana samo s menopauzom i da uvijek postoji mogućnost da u njezinoj podlozi leži neki drugi zdravstveni problem. Menopauza ne mora biti kraj, već početak najboljeg razdoblja u životu.

Kako vi ublažavate simptome menopauze?

 

Foto: Canva

Pripremila:
Matea Hrboka Zekić
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.