Produljeno dojenje - koja je zapravo uloga dojenja nakon djetetove prve navršene godine?

Iako volimo reći za sebe da živimo u modernom društvu, vrlo nam je često tema dojenja tabu tema. Dojenje smatramo „pozitivnim događanjem“ do prve godine djetetova života, no što je s onim majkama koje dojenje odluče znatno produljiti? Neki ljudi šokirani su pa čak i zgroženi kada se doji dijete koje već trči okolo, no zašto je to tako?

Često ćete čuti da nakon godine dana dijete više nema dobrobiti od dojenja, a mnogi smatraju i da je neprimjereno dojiti dijete u javnosti (čak i kada je maleno, a kamoli kada ima preko tri godine) te da se tako stvara nezdrava veza između djeteta i majke.

U Hrvatskoj oko 70 % majki doji svoju djecu do drugog mjeseca života (prema zadnjim podacima iz 2013. godine), a u razdoblju od trećeg do petog mjeseca života taj postotak pada na 58,2 %. Nakon navršenih šest mjeseci isključivo dojenje prisutno je kod 19 % dojenčadi. Dojenje djeteta starijeg od godinu dana ima brojne, a često u potpunosti podcijenjene i skrivene prednosti.

Nutritivna uloga majčina mlijeka nakon godine dana djetetova života

Majčino mlijeko uvijek je visokovrijedan izvor nutrijenata koji pospješuje imunitet tijekom cijelog perioda dojenja, bez obzira na duljinu trajanja istog. U drugoj godini dojenja (od djetetovog 12. do 23. mjeseca života) u otprilike 500 ml majčinog mlijeka nalazi se 29 % od ukupnih potreba za energijom, 43 % od ukupnih potreba za proteinima, 35 % od ukupnih potreba za kalcijem, 75 % od ukupnih potreba za vitaminom A, 75 % od ukupnih potreba za folnom kiselinom, 95 % od ukupnih potreba za vitaminom B12 te 60 % od ukupnih potreba za vitaminom C.

Preporuke o odvikavanju od dojenja u slučaju da djeca nisu dobro prihvatila dohranu, nemaju nikakvih znanstvenih uporišta. U slučajevima kada dojenče odbija dohranu, majici se preporučuje poboljšati kvalitetu vlastite prehrane kako bi dijete putem njezinog mlijeka primilo sve sastojke.

Imunološka uloga majčina mlijeka nakon godine dana djetetova života

Djeca koja su prestala s dojenjem prije navršene druge godine života, prosječno obolijevaju češće od djece koja su dojena do treće godine života, a kada se djeca koja su dojena od 16. do 30. mjeseca života razbole, vrijeme njihova oporavka znatno je kraće, pokazala su istraživanja koje je provela Američka akademija liječnika obiteljske medicine.

U mlijeku se nalaze brojna antitijela, a titar određenih protutijela povećava se u drugoj godini dojenja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) povećanjem stope dojenja moglo bi se spriječiti čak 10 % smrtnosti djece mlađe od 5 godina. Jedan od najučinkovitijih načina sprječavanja pojave alergija i razvoja astme upravo je produženo dojenje. Što se dijete kasnije izloži alergenu, to je manja vjerojatnost da će dijete razviti alergiju na potencijalni alergen. Dojenje također ubrzava sazrijevanje zaštitnih slojeva u crijevnoj flori.

Razvoj odnosa između majke i djeteta

Dojenje je način na koji se majka i dijete zbližavaju. Dojenje ne služi samo kako bi zadovoljilo potrebe za hranom i tekućinom, već dojenje djetetu predstavlja sigurnost i utjehu. Dojenje ublažava frustracije i bolove neovisno o dobi samog djeteta.

Produženo dojenje normalno je i poželjno

Američka pedijatrijska akademija savjetuje dojenje najmanje tijekom prve godine djetetova života, a po mogućnosti i dulje, koliko god majka i dijete to žele. Ne postoji gornja granica trajanja dojenja i što je još važnije, ne postoje dokazi o štetnosti produljenog dojenja ni na psihološke ni druge razvojne procese djeteta.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe važnost dojenja barem do druge godine života, a kasnije po želji majke i djeteta.

Istraživanje antropologinje Katherine Dettwyleer pokazalo je da bi se većina djece odviknula od dojenja između 2,5 i 7 godine kada bismo ih  pustili da se sami odviknu. To je prirodna dob za odvikavanje od dojenja kod ljudi. Dakle, nema gornje granice dojenja. Gornja granica individualna je, a prvenstveno ovisi o mogućnostima i željama majke i djeteta. Kada se nešto ne vidi često, to nam postaje nepoznato, a nepoznate stvari uglavnom nam izgledaju vrlo čudno. Pokušajmo raditi na toleranciji na nepoznate stvari kako bi nam svima život bio lakši.

Do kada ste vi dojile?

Foto: Unsplash