Ususret Uskrsu: Tradicionalno obilježavanje najvećeg kršćanskog blagdana

Bolje da umre selo nego običaji” jedna je od poznatijih izreka, a vjerno dočarava koliku važnost imaju običaji u našem narodu. Ususret Uskrsu, najvećem kršćanski blagdanu, prisjećamo se koje to običaje njegujemo.

Umivanje u cvijeću

Tjedan dana prije samog Uskrsa obilježavamo Cvjetnicu kojom započinjemo Veliki tjedan. Na Cvjetnicu nosimo cvijeće te uzimamo posvećene maslinove grančice na misi, a taj dan započinje se umivanjem u vodi s cvijećem. Najčešće je riječ o cvijeću koje već imate u svome vrtu, a ovaj lijepi običaj i danas se rado njeguje. 

Bojenje pisanica

Pisanica simbolizira nadu i početak, baš kao i sam blagdan Uskrsa, stoga tradicionalno pripremamo pisanice koje bojimo i ukrašavamo na razne načine. Prema starim običajima pisanice su se bojile na prirodan način, najčešće u ljuskama luka, a ukrašavale su se cvijećem ili šaranjem pomoću voska.

Darivanje pisanica

Prema starim običajima dečko je darivao djevojku pisanicom uz poruku: “Ovo jaje za poljubac se daje!” Danas nam je ostala tradicija darivanja i to unutar obitelji, stoga se svi članovi međusobno daruju s pisanicama i razmjenjuju iste. A često dođe i do borbe pisanicama na kraju koje pobjednik veliča snagu svoje pisanice.

Blagoslov hrane

Dio pripreme za svečanu trpezu podrazumijeva i blagoslov hrane koji se obično odvija na Veliku subotu ili na jutarnjoj misi na sam Uskrs. Domaćice pripremaju košaru u kojoj se nalazi prigodna hrana i slastice. Pritom se uvijek stavlja i broj pisanica prema broju članova obitelji.

Bogata trpeza

Za Uskrs se tradicionalno pripremaju kuhana šunka, jaja, mladi luk te domaći kruh. Običaj je da se prvo razdijeli i pojede blagoslovljena hrana, nakon čega se prelazi na ostalu hranu. Raznolikost trapeze ovisi i o našim krajevima, no svima je zajednička već spomenuta šunka te pisanice.

Foto: Unsplash