"Ljepota se odnosi na poštivanje, vrijednost i pravo na postojanje bez potrebe za mijenjanjem onoga što jesmo!"
Prema definiciji iz enciklopedije stereotip je sklop pojednostavljenih i pretjerano uopćenih osobina koje se pridaju svim pripadnicima neke društvene skupine (etničke, rasne i dr.). Raširena i razmjerno trajna kognitivna shema o zajedničkim, češće negativnim nego pozitivnim značajkama društvene skupine (npr. profesori su rastreseni i sitničavi, Japanci marljivi i točni).
Iako najčešće imaju negativnu konotaciju, stereotipi su jednostavno generalizacija o ponašanju određene skupine ljudi. Može biti statistički ispravna, ali ne i univerzalno valjana.
Što neke uporabe stereotipa čini neprikladnima, a druge primjerenima?
Mnoga generaliziranja poput onih na temelju spola, religije ili rase s pravom su predmet posebne „provjere“ zbog zlouporabe njihove povijesti. Međutim, bila bi greška reći da je uporaba stereotipa pogrešna samo zato što postoje iznimke u generalizaciji na kojoj se temelji.
Beauty standardi odnose se na stanje privlačnosti (ljepote) u vlastitim očima ili očima drugih. To su varijabilni standardi onoga što znači biti atraktivan, a ovisi o ženskim idealima ljepote prisutnim u određenoj kulturi.
Jesmo li zbog kraće kose „tomboy“?
Moram li obavezno prekriti pjegice i madeže?
Znači li to što imam koji kilogram viška da sam manje lijepa?
Moram li u svakom trenutku biti spremna našminkati se?
Ne mogu nositi štikle, bit ću previsoka!
Moram obojiti kosu, ne mogu hodati sijeda!
Kako su se ideali ljepote mijenjali kroz vrijeme?
Prije otprilike 10 i 100 000 godina idealno tijelo žene moglo se opisati kao kršno i okruglo, a u 19. stoljeću portret savršene mijenja se u pohotno i okruglo tijelo, tijelo kakvo je imala božica Venus – okrugloga lica i tijela oblika kruške. Kasnih godina 19. stoljeća ideal je opisivao slabost i pokornost, visok status i moralna načela, dok je krajem istoga stoljeća željen lik opisivao uzak struk i noge, ali široke bokove i korzete. Međutim, ideal koji se najdulje zadržao ideal je mršavosti. Pojavom supermodela Twiggy čija je figura bila mršavija, ali malo drugačijih proporcija (veće poprsje, struk i visina), razvija se ideal mršavosti te je sredinom 90-ih postao sinonimom standardu ljepote.
Iako nisu sve žene jednako osjetljive na (negativne) učinke oglašavanja s takvim porukama, čak i kratko izlaganje slika ideala mršavosti izaziva negativno raspoloženje i nezadovoljstvo vlastitim tijelom.
Međutim, danas ljepota postaje sve manje pitanje estetike i sve se više skreće pozornost na svijest o nama samima i na individualnost. Ljepota se odnosi na poštivanje, vrijednost i pravo na postojanje bez potrebe za mijenjanjem onoga što jesmo. Moderna definicija ljepote traži od nas da bez osuđivanja i omalovažavanja prihvatimo da ne postoji samo jedna prava slika ljepote.
Lijepi su primjeri prihvaćanja svakog oblika ljepote Doveova kampanja „MyBeautyMySay“, Nikeova u kojoj žene dijele svoja iskustva o susretu sa stereotipiziranom ljepotom, Fenty Beauty by Rihanna čiji asortiman pudera sadržava 40 nijansi i čije je zaštitno lice plus size model, Paloma Elsesser i drugi. Iako je bitka s prihvaćanjem same sebe prilično teška većini, dobrih primjera već sada ima dosta što će bilo kakav kalup idealne ljepote polako micati u drugi plan!
Žene iskreno otkrivaju priče o uznemiravanju - dosta je!
Autorica: Iva Musa
Foto: Canva
- Pripremila:
- Ženski RecenziRAJ
- Tagovi:
