Sve o SPF-u: Razbijamo sve mitove i nedoumice oko proizvoda za zaštitu od sunca

Kako nam se ljeto približava, sve je više sunčanih dana pa za zaštitnim faktorom (SPF-om) posežu čak i osobe koje ga ne upotrebljavaju svakodnevno tijekom cijele godine. Time se otvaraju posebna pitanja u vezi nanošenja SPF-a: "Što ako je dan oblačan ili ako ću cijeli dan provesti u kući (iako je vani sunčano), trebam li nanositi SPF?; Mogu li SPF u spreju upotrebljavati kao jedino sredstvo zaštite od sunca?; Kako obnoviti SPF ako sam našminkana?; Mogu li pocrniti ako nanosim SPF?" i sl. te ću upravo na ta pitanja donijeti odgovore. Imam i jedan disclaimer: ovo nije karakterističan članak koji će vas educirati o općenitim činjenicama oko SPF-a, nego će odgovoriti na nedoumice s kojima se moguće susresti prilikom korištenja zaštitnog faktora.

SPF (sun protection factor) označava zaštitni faktor. Ako je označen kao „broad spectrum” (širokog spektra), tada znači kako će štititi i od UVA i od UVB zraka. UVA zrake uzrokuju starenje kože što se može zapamtiti po UVA gdje A podsjeća na „ageing”, dok su UVB zrake zaslužne za crvenilo kože i karcinome kože (UVB gdje B podsjeća na „burning”), stoga se SPF ne upotrebljava samo zbog sprječavanja starenja kože i pojave bora, nego i kako bi se koža zaštitila od eventualnih dermatoloških stanja koja mogu biti i maligne prirode.

Koji faktor odabrati?

Faktor zaštite proizvoda može biti jednak ili veći od deklariranog na proizvodu – nikako ne manji! Ta deklarirana zaštita označava faktor zaštite od UVB zraka, dok je faktor zaštite od UVA zraka (po EU regulativama), minimalno 1 / 3 zaštite od UVB zraka (tj. proizvod koji je deklariran kao SPF 30 ima UVB zaštitu 30, a UVA zaštitu 10, tj. jednu trećinu UVB). Stručnjaci navode kako SPF 15 blokira 93 % UVB zraka, SPF 30 97 % UVB zrak,a dok SPF 50 blokira 98 % UVB zraka što znači da značajnu i adekvatnu zaštitu ostvaruju SPF-ovi od 30 do 50. Tijekom zimski mjeseci preporučuje se najmanje SPF 30, dok je za ljetne mjesece rezerviran SPF 50 (ili viši).

Koju količinu SPF-a treba staviti?

Iako je uvriježeno mišljenje kako je dovoljno SPF-a onoliko koliko stane dužinom dva prsta, ima osoba koje imaju kraće ili duže prste, manja ili veća lica, stoga to nije nešto što se može generalizirati. Preporuke su staviti 1,25 - 2,5 ml na lice, uši i vrat (što je četvrtina do polovina čajne žličice) te oko 35 ml (ili oko dvije jušne žlice; zapremnina „štamplice”) ako se upotrebljava na cijelom tijelu, no točna mililitraža ovisi o površini kože osobe. Ako se za zaštitu tijela upotrebljava SPF u aerosolu, za cijelo tijelo potrebno je 35 do 40 ml, što znači da će se pri jednom nanošenju potrošiti oko četvrtine bočice SPF-a u aerosolu od 150 ml.

SPF-ovi mogu koštati do par eura do nekoliko desetara eura – u čemu je razlika?

I onaj od 3 eura i onaj od 30 eura štiti jednako ako je nanesen u dovoljnoj količini i ima isti deklarirani zaštitni faktor. Razlika je u drugim sastojcima: obično skuplje varijante u sebi sadrže i neke aktivne tvari koje dodatno njeguju kožu (poput antioksidansa, ceramida, hijaluronske kiseline, peptida), omogućuju ujednačeniji izgled kože, rafiniranije i elegantnije su teksture, bolje i brže se upijaju, ne ostavljaju osjećaj „težine” te dolaze u oku ugodnijim i praktičnijim ambalažama, a nekada se plaća i samo ime.

Je li potrebno upotrebljavati i hidratantnu kremu kada nanosim SPF?

Ovisi o samoj koži te vrsti SPF-a, no i u stručnim se krugovima vode polemike oko ovog pitanja. SPF-ovi koji sadrže kemijske filtere trebaju se u potpunosti upiti u kožu kako bi postali učinkoviti, a to znači da bi ih se trebalo nanositi na čistu kožu prije stavljanja hidratantne kreme. Ako se upotrebljavaju mineralni SPF-ovi, tada je njih potrebno nanijeti zadnje u rutini, tj. nakon hidratantne kreme budući da oni stvaraju fizičku zaštitu te se ni jedan proizvod nanesen povrh njih neće upiti u kožu. Isto ovo vrijedi i za serume: ako se upotrebljava kemijski SPF, tada serum ide na njega, a ako se nanosi mineralni SPF, tada serum ide ispod njega. Sva ostala rutina treba biti složena prema tipu i stanju kože (npr. hidratantnije i njegujuće kreme ili serumi za suhu i dehidriranu kožu, nekomedogeni sastojci za masnu, kombiniranu ili kožu sklonu čepljenju pora).

Ako imam puder sa SPF-om, moram li baš nanijeti i SPF ispod pudera?

Da. Puderi i kreme za toniranje uobičajeno sadrže niže zaštitne faktore (obično 10 do 20). Budući da je potrebno nanijeti 1,25 - 2,5 ml proizvoda sa zaštitnim faktorom kako bi se dobila deklarirana zaštita (što bi značilo da puder traje 30 nanošenja budući da najčešće dolazi u zapremnini od 30 ml!), to bi bilo previše pudera koji bi izgledao teško i cakey na licu i nemoguće je s tolikom količinom proizvoda dobiti lijepo našminkanu kožu. Uvijek treba nanijeti zasebnu SPF kremu u dovoljnoj količini prije pudera, pričekati da se upije 15 do 20 minuta (što znači kako je postao efektivan) te nakon toga aplicirati puder. Ako puder ima SPF, a prije njega se nanijela SPF krema, tada se faktori ne zbrajaju, nego se dobije najviša deklarirana zaštita pojedinog proizvoda (npr. ako puder ima 20 faktor, a krema 50, tada će zaštita biti 50).

SPF koji upotrebljavam ostavlja bijeli trag - postoji li alternativa?

Da. SPF-ovi koji ostavljaju bijeli trag obično su mineralni (fizički) i najpogodniji su za osjetljivu, nježnu i / ili problematičnu kožu budući da su nekomedogeni, a to znači da neće čepiti pore i izazivati bubuljice. Istovremeno su i najbolji izbor za djecu jer se minimalno upijaju u kožu. Mineralni filteri u SPF-ovima jesu titanijev dioksid te cinkov oksid. Ako SPF nema taj sastojak, znači da se radi o kemijskom SPF-u te da neće ostaviti bijeli trag jer se SPF-ovi s takvim filterima brzo upiju u kožu (dok mineralni „sjede” na koži praveći doslovno fizičku barijeru), a postoje i hibridni SPF-ovi koji u sebi imaju i mineralne i kemijske filtere.

Ako je na SPF-u naznačeno da je vodootporan, znači li to da se mogu ujutro namazati njime, kupati se u moru / bazenu i biti cijeli dan zaštićena?

Ne. Oznaka vodootpornosti znači kako je trajnost SPF-a testirana tijekom 40 minuta izloženosti vodi. Nakon toga on se ipak skida te je potrebno reaplicirati ga. Ako je označen kao "very water resistant", tada znači da se neće skinuti s kože čak ni nakon 80 minuta na mokroj koži.

Zašto se preporučuje obnoviti SPF svaka dva sata?

I mineralni i kemijski SPF filteri funkcioniraju tako da reflektiraju, apsorbiraju ili rasprše štetne UV zrake. S vremenom dođe do raspada samog filtera nakon izloženosti UV zrakama (procesom fotodegradacije) i / ili drugim okolišnim čimbenicima (npr. interakcijom s vodom i/ili znojem ili fizičkim brisanjem SPF-a). Dodatno, prirodni procesi poput znojenja ili proizvodnje sebuma također utječu na raspodjelu SPF-a na koži čineći zaštitu kože neujednačenom. Istraživanjima je uočeno da učinkovitost zaštite SPF-a nakon dva sata dramatično snižava. Ako se koža obriše ručnikom ili se provede značajno vrijeme u vodi, tada je SPF i fizički (djelomično) uklonjen s kože ostavljajući ju nezaštićenom.

Čula sam za SPF u spreju, kada se on upotrebljava?

SPF u spreju se ne bi trebao upotrebljavati kao primarni zaštitni faktor iz nekoliko razloga. Pri korištenju SPF-a u obliku aerosola uvijek je upitno koliko će samog proizvoda dospjeti do kože i je li dovoljno proizvoda nanešeno na kožu kako bi se dobila deklarirana zaštita. Preporuke su da ga stavite vrlo blizu kože i špricate dok se koža ne zasjaji. Nakon špricanja mora se dodatno razmazati po koži. Osobno ga upotrebljavam samo za tjeme budući da je kremu na tom mjestu nemoguće nanijeti, a može se upotrebljavati i kao obnova SPF-a tijekom dana te ima odličnih proizvoda koji neće uništiti šminku, a obnovit će zaštitni faktor.

Nakon nekoliko dana korištenja SPF kreme, primijetila sam pojavu bubuljica i akni – zašto?

Uvijek postoji mogućnost da neki sastojak u samoj kremi ne odgovara koži te se zato pojavljuju komedoni, no u ponekim jeftinijim (iako i u tom rangu ima „dragulja”) varijantama SPF-a ponekad se upotrebljavaju sastojci koji imaju tendenciju čepiti pore i uzrokovati pojavu komedona. Moguće je i da se SPF ne skida pravilno. Nema potrebe agresivno trljati kožu budući da se time riskira oštećenje kožne barijere što znači kako će koža postati sklonija razvoju akni. Najbolje skidanje SPF-a radi se metodom dvostrukog čišćenja (tzv. double cleanse) što znači da se u prvom koraku upotrebljava uljni čistač (ili mlijeko) koji će otopiti SPF, a nakon toga radi se čišćenje običnim gelom za čišćenje lica na vodenoj bazi koji će skinuti preostale prljavštine, znoj te otopljeni SPF. Na ovaj način lice je u potpunosti čisto.

Trebam li upotrebljavati SPF kada je vani oblačno?

I da i ne - ovisno o tome koliki je UV indeks. Ako je on 1 ili 2, nema potrebe za SPF-om, no moguće je i da je UV indeks višlji unatoč oblacima. Oblaci propuštaju i do 89 % UV zraka što znači da je moguć njihov utjecaj na kožu. Osobno SPF nanosim i kada je oblačno budući da mi se nemali broj puta dogodilo da je vani oblačno (ili kišovito) s niskim UV indeksom zbog kojeg sam odlučila ne staviti SPF. Nakon nekoliko sati izbivanja iz kuće ipak je postalo sunčano, a ja sam našminkana i nemam SPF! Jednostavnije mi je staviti SPF bez obzira na to je li vani oblačno ili ne jer vrijeme je prevrtljivo. Isto tako treba biti oprezan i kada se vrijeme vani provodi na snijegu: snijeg reflektira UV zrake (a isto vrijedi i za velike vodene površine poput mora) te je itekako moguće „izgoriti” usred zime.

Cijeli dan bit ću kod kuće i neću izlaziti van, je li baš nužno staviti SPF tada?

I da i ne – ovisi o tome koliko UV zraka može doći kroz prozore u prostor u kojem će se provoditi vrijeme, kakvo je staklo na prozorima te koliko je koža osjetljiva na UV zrake. Stakla generalno blokiraju UVB zrake (koje su odgovorne za crvenilo kože stoga vjerojatno neće doći do njega), ali propuštaju UVA zrake koje dugoročno uzrokuju fotostarenje kože te potencijalne karcinome. Višekratnim izlaganjem zrakama kroz staklo će koža ipak zapamtiti utjecaj zraka pa ako provodite često vrijeme pored prozora ili u automobilu, preporuke su nanijeti SPF – naravno, ako je prostor u kojem će dan biti proveden prepun svjetlosti zbog velikih prozora. Za SPF-om nema potrebe ako se radi o prostoru bez prozora i sunčeve svjetlosti. 

Mogu li potamniti ako nanosim SPF?

Da. SPF ne blokira u potpunosti UV zrake - 2 do 3 % UV zraka (ovisno o korištenom faktoru) ipak dolazi do kože i omogućuje proces tamnjenja, no sporije i bez straha da će kože „izgoriti” ili će se stvoriti hiperpigmentacije. UVA zračenje aktivira melanocite koji zatim proizvode melanin, smeđi pigment odgovoran za tamnjenje. Melanin štiti genetski materijal stanica kože stvarajući kapicu nad jezgrom čime sprječava oštećenje DNA stanice te posljedične eventualne maligne promjene, stoga ne postoji sigurno i zdravo tamnjenje sunčanjem - ako je došlo do njega, znači da je došlo do oštećenja kože te su UV zrake natjerale kožu da se brani od potencijalnog oštećenja.

Hoće li mi korištenje SPF-a svakodnevno izazvati nedostatak vitamina D?

Ne. Vitamin D igra važnu ulogu u našem tijelu: regulira razine kalcija i fosfata čineći naše kosti i zube čvrstima. SPF ne štiti 100 % od UVB zraka (koje su ključne za sintezu vitamina D) što znači da mali dio svejedno dopire do kože potičući dovoljno stvaranje vitamina D što je potvrđeno i brojnim studijama. Neke osobe uočile su nedostatak vitamina D kada su upotrebljavale SPF, no postoji mogućnost da je do toga došlo zbog drugih zdravstvenih problema, a ne zbog pravilnog i svakodnevnog korištenja SPF-a.

Ako želim upotrebljavati maslace / marmelade za bolje tamnjenje, je li potrebno nanositi SPF?

Da. Marmelade i maslaci za ubrzano tamnjenje u sebi ne sadrže zaštitni faktor te su moguća ozbiljna oštećenja kože ako se ne nanose uz zaštitni faktor. Iako bi najbolja opcija bila da se takvi proizvodi uopće ne upotrebljavaju jer je tamnjenje znak oštećenja kože, ako se ipak odlučite na to, SPF je potrebno nanijeti 20 minuta prije proizvoda za ubrzavanje tamnjenja, pričekati da se upije te zatim staviti marmeladu za tamnjenje. SPF će „propustiti” vrlo mali dio UV zraka do kože, a sami aktivni sastojci marmelade pojačat će i ubrzati stvaranje melanina koji je zaslužan za tamnu put.

Svakodnevna upotreba SPF-a ključna za zdravlje kože!

Zaključno, najbolji je SPF onaj koji se upotrebljava svakodnevno, kontinuirano i koji osobi odgovara po svemu (vrsti filtera, teksturi, brzini upijanja, financijski, zapremninom,...) i u preporučenoj količini. Kako bismo u budućnosti zaštitili svoj najveći organ -. kožu, potrebno je ulagati u prevenciju koja se ne sastoji samo od korištenja zaštitnog faktora, nego i od izbjegavanja jakih sunčevih zraka (koje obično budu najintenzivnije između 10 sati ujutro i 16 sati poslijepodne), boravka u hladovini, nošenja sunčanih naočala te šešira širokog oboda, kao i izbjegavanja solarija za koje je znanstveno dokazano u mnogobrojnim studijama kako uzrokuju dugoročno oštećenje kože te doprinose razvoju različitih karcinoma kože.

Foto: pexels, freepik

Pripremila: