Koje bismo spojeve i kozmetičke proizvode trebali izbjegavati?

Danas pazimo na sve što unosimo u naše tijelo, a potom tako lako zaboravimo na ono što stavljamo na naš najveći organ – kožu. Koža je glavna barijera između vanjskog svijeta i našeg organizma koja nas štiti od štetnog vanjskog utjecaja, pokriva gotovo sve površine i ima veliku moć apsorpcije. Ona to čini neprestano, tijekom cijeloga života te bismo upravo zbog toga trebali pripaziti čime ju tretiramo.

Prosječna žena nanese na svoje tijelo oko 168 različitih spojeva dnevno. Ta brojka može varirati od osobe do osobe, ali ono što zabrinjava, jest to da se svi ti spojevi mogu naći samo u četiri do šest kozmetička proizvoda. Prema zadnjim istraživanjima proizvodi za šminkanje kojima je istekao rok trajanja i predmeti koji se više puta upotrebljavaju (kao što su spužvice za nanošenje šminke), pravo su leglo opasnih bakterija kao što su Staphylococcus aureus i Escherichia coli.

Svi proizvodi na sebi imaju naznačen rok trajanja unutar kojeg je primjena proizvoda sigurna. Sam rok trajanja ovisi o proizvodu o kojem se radi i njegovom sastavu, ponajprije o konzervansima koji se nalaze u formuli. Nasreću, u Europskoj uniji postoje zakoni kojim su proizvođači obavezni istaknuti točan rok trajanja na sve proizvode, ali to isto pravilo ne vrijedi i za proizvode unutar SAD-a.

Spužvica za šminkanje - jedan od najopasnijih proizvoda

Jedan od najopasnijih proizvoda definitivno je spužvica za nanošenje šminke u kojoj živi najveći broj bakterija. Unutar spužvica najčešće su se izolirale bakterije roda Staphylococcus aureus, Escherichia coli i Citrobacter freundii. Sve ove bakterije povezane su s razvojem različitih kožnih infekcija, ali i nastankom tvrdokornih akni. Spužvica tako lako i tako brzo postaje opasna jer ostaje vlažna i topla, a to je okruženje kakvo vole mikroorganizmi. Prema istraživanju koje je učinjeno, uočeno je kako se čak 35,6 % spužvica prilikom nekorištenja čuva u kupaonici, a čak njih 64,4 % palo je na pod tijekom upotrebe nakon čega nije bilo adekvatno očišćeno. Ne pridajući veliku pažnju mjestu gdje se šminkamo, čak 30 % osoba šminka se u kupaonici što otvara mogućnost za kontaminaciju fekalnim bakterijama.

Sad kada smo opisali prvu stepenicu na koju se možemo spotaknuti, možemo prijeći na sastojke unutar kozmetike. Većina spojeva koje ćemo spomenuti, spada u endokrine disruptore, odnosno tvari koje svojim oblikom i sastavom podsjećaju na prirodne hormone narušavajući tako hormonalni balans. Većina njih svoj negativan učinak pokaže kada se akumuliraju količine. Osim endokrinih disruptora, spojevi mogu biti i karcinogeni (izazivači raka), mutageni (izazivači mutacija na DNA), genotoksični (izazivači promjena na nasljednom materijalu), teratogeni (opasni za embrij / fetus) i još mnogo drugih toksičnosti. Na vrhu liste sastojaka nalaze se oni spojevi koji se u proizvodu nalaze u najvećoj količini.

Ftalati

Naftni derivati koji se upotrebljavaju u parfemima, ruževima, lakovima za nokte i kosu, odnosno u svim preparatima koji na sebi imaju naziv „fragrance“ ili „perfume“. Oni ulaze u krvotok te oponašaju estrogen čime remete hormonalnu ravnotežu. Kod muškaraca smanjuju količinu testosterona direktno utječući na plodnost. Upotrebljavaju se u kozmetičkim proizvodima kao otapala i kako bi osigurali mekoću krema. Poznato je više od 3000 spojeva od kojih su neki i prirodnog oblika, kao što su određena eterična ulja. Neki terpeni (npr. limonen) povezani su sa sekundarnim kemijskim reakcijama sa zrakom u zatvorenim prostorijama pri čemu mogu nastati spojevi poput formaldehida.

Formaldehid

Svaki peti proizvod sadrži nekakvu supstancu iz koje može nastati formaldehid ako se već on sam ne nalazi  u svom izvornom obliku. Formaldehid je kancerogen, a lako ga i često možemo pronaći u šamponima, lakovima za nokte, ljepilu za trepavice, gelu za kosu i dezodoransima.

Parabeni

U kozmetici se parabeni upotrebljavaju kao konzervansi koji sprječavaju nastanak bakterija i gljiva unutar proizvoda. Parabeni se pronalaze u čak 80 % proizvoda kojima se koristimo svakodnevno. Najprihvatljiviji su konzervansi kalijev sorbat (potassium sorbate) i natrijev benzoat (sodium benzoate), međutim oni oponašaju djelovanje estrogena i pospješuju rast tumornih stanica. Zabrana parabena u Europskoj Uniji vjerojatno proizlazi iz činjenice da je barem jedna vrsta parabena pronađena u tumorskom tkivu raka dojke kod svih 40 žena koje su sudjelovale u jednom istraživanju. Posebno treba biti oprezan kod parabena poput metil parabena, etil parabena i izobutil parabena koji se mogu apsorbirati direktno u krvotok. Mogu izazvati poremećaj rada štitnjače i time utjecati na rad cijelog endokrinološkog sustava te uzrokovati probleme poput pretilosti i neplodnosti.

Mineralna ulja

Mineralna ulja upotrebljavaju se u različitim hidratantnim kremama, regeneratorima, parfemima, balzamima za usne i sjenilima. Zadržavaju vlagu i mogu previše navlažiti kožu čime će ju paradoksalno isušiti ako se ne „zaključaju“ dodatnom kremom.

Polietilen glikol

Polietilen glikol nalazi se u različitim dezodoransima, losionima, gelovima za kosu, šamponima. Oni također zadržavaju vlagu u kožu, ali i sprječavaju razvoj novih stanica u koži.

Toluen

Toluen služi kao otapalo i razrjeđivač boje u lakovima za nokte. Povezan je s iritacijama kože i dišnih puteva, ali i oštećenjima centralnog živčanog sustava, bubrega i jetre.

Trebali bismo se oduprijeti lijepom pakiranju, zanosnim mirisima, šarenim bojama i pokušati čitati sastav svakog proizvoda - preparativnog ili dekorativnog. Obratite pozornost na navedene sastojke kako biste bili sigurni da ste odabrali najbolje za svoju kožu. 

Obraćate li pozornost na sastav proizvoda?

Kako sačuvati zdravlje? Liječnica otkriva nekoliko općenitih savjeta koje svatko može primijeniti!

Foto: Canva