Dolaskom toplijih dana sve češće slušamo upozorenja i savjete o korištenju zaštite od sunčevog zračenja. Već od malih nogu uče nas da je to zračenje neophodno za cjelokupni život, no zašto se onda od njega moramo štiti?
Spektar sunčevog zračenja možemo podijeliti u tri područja karakterizirana valnom duljinom te udjelom u spektru, a to su:
- ultraljubičasto (UV) zračenje - valne duljine od 100 do 400 nm, a čini 10 % ukupnog sunčevog zračenja,
- vidljivo zračenje - valne duljine od 400 do 760 nm sa zastupljenošću od 50 % i
- infracrveno (IR) zračenje - valne duljine veće od 760 nm i udjelom u spektru od 40 %.
UV zračenje
Ultraljubičasto/ultravioletno (UV) zračenje neophodno je za sintezu vitamina D u našem organizmu, a njegova se uloga očituje ne samo u prevenciji rahitisa i osteoporoze jer potiče apsorpciju kalcija, već je dokazana i njegova pozitivna ulogu u tretmanima autoimunih bolesti kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva i brojne druge.
Spektar UV zračenja možemo podijeliti u tri područja:
§ UVC zračenje (100 - 280 nm) - apsorbira se u ozonu te ne dopire do Zemljine površine.
§ UVB zračenje (280 - 315 nm) - UVB zrake manje valne duljine apsorbiraju se u
ozonu, a one većih valnih duljina prodiru u epidermis kože gdje stimuliraju sintezu
melanina i tamnjenje kože, ali isto tako mogu uzrokovati opekline (eritreme) te
direktna oštećenja u DNK kože koja mogu dovesti do raka kože. Kronično izlaganje
UVB zračenju može izazvati poremećaje vida koji u konačnici mogu rezultirati
razvojem katarakte (sive mrene).
ozonu, a one većih valnih duljina prodiru u epidermis kože gdje stimuliraju sintezu
melanina i tamnjenje kože, ali isto tako mogu uzrokovati opekline (eritreme) te
direktna oštećenja u DNK kože koja mogu dovesti do raka kože. Kronično izlaganje
UVB zračenju može izazvati poremećaje vida koji u konačnici mogu rezultirati
razvojem katarakte (sive mrene).
§ UVA zračenje (315 - 400 nm) - najveće je valne duljine u UV spektru te prodire
najdublje u kožu (dermis i epidermis). Odgovorno je za nastanak oksidativnog stresa u
koži (preko slobodnih radikala) koji je uzročnik oštećenja staničnih komponenti kao
što su proteini, lipidi, DNK. Posljedice mogu biti fotostarenje, hiperpigmentacije,
aktinička keratoza i rak kože.
najdublje u kožu (dermis i epidermis). Odgovorno je za nastanak oksidativnog stresa u
koži (preko slobodnih radikala) koji je uzročnik oštećenja staničnih komponenti kao
što su proteini, lipidi, DNK. Posljedice mogu biti fotostarenje, hiperpigmentacije,
aktinička keratoza i rak kože.
Jačina zračenja ovisi o geografskoj širini, godišnjem dobu, dobu dana, debljini ozonskog omotača, prisutnosti oblaka, nadmorskoj visini te refleksiji s površina. Zračenje je najjače ljeti, između 12 i 14 sati, na većoj nadmorskoj visini te je jače u prisutnosti snijega, pijeska i morske površine jer ga oni reflektiraju u većoj mjeri.
Koji si fototip kože?
Osim o geografskim i prirodnim obilježjima, posljedice zračenja ovise i o nama samima, odnosno našem fototipu kože. Prema tzv. Fitzpatrick skintype skalipostoji šest fototipova ovisno o količini pigmenta u koži i osjetljivosti na izlaganje suncu.
Tip kože I opisuje osobe izrazito svijetle kože, plavih ili zelenih očiju, plave ili crvene kose. Njihova koža kod izlaganja suncu uvijek razvije eritreme, a nikad ne potamni te je vrlo osjetljiva na oštećenja i vrlo je visokog rizika na karcinome. Tipu VI pripadaju osobe tamno smeđe ili crne boje kože te tamne kose i očiju koje prilikom izlaganja suncu gotovo nikad ne razviju opekline.
Tip kože I opisuje osobe izrazito svijetle kože, plavih ili zelenih očiju, plave ili crvene kose. Njihova koža kod izlaganja suncu uvijek razvije eritreme, a nikad ne potamni te je vrlo osjetljiva na oštećenja i vrlo je visokog rizika na karcinome. Tipu VI pripadaju osobe tamno smeđe ili crne boje kože te tamne kose i očiju koje prilikom izlaganja suncu gotovo nikad ne razviju opekline.
Ovisno o našem fototipu kože potrebno je odabrati odgovarajuću SPF zaštitu.
Što je SPF?
SPF (Sun Protection Factor) odnosi se na zaštitu od UVB zračenja i predstavlja omjer minimalnog UV zračenja koje dovodi do nastanka eritrema na koži zaštićenoj nekim zaštitnim sredstvom i minimalne doze UV zračenja potrebne da nastane eritrem na nezaštićenoj koži.
Primjerice, ako crvenilo bez zaštite nastane nakon deset minuta, sredstvo sa SPF 30 omogućuje 300 minuta izlaganja suncu bez nastanka eritrema.
Danas se na tržištu nalaze preparati za zaštitu od sunca sa širokim rasponom SPF-a- od niskih (6 - 10), preko srednjih (15 - 25) i visokih (30 - 50) do vrlo visokih (50+). Visoka i vrlo visoka zaštita preporučljiva je za osobe fototipa kože I i II, osobe sklone fotodermatozama i nastanku madeža te za djecu jer je dječja koža tanjeg epidermisa, s manje lipidnih komponenata i melanina i većeg transepidermalnog gubitka vode. Sve ju to čini osjetljivijom na sunčevo zračenje pa su obavezni visoki zaštitni faktori.
Ako je SPF oznaka za zaštitu od UVB zračenja, što je s UVA zaštitom?
UVA zaštita nekog proizvoda označava se kao PPD (Persistent Pigment Darkening). Pritom zaštitno sredstvo s PPD 10 omogućava deset puta dulju izloženost UVA zračenju u odnosu na kožu bez zaštite. Na našem i europskom tržištu općenito PPD faktor često na proizvodima nije istaknut, ali ako se na ambalaži nalazi oznaka UVA u krugu, tada taj proizvod ima PPD koji je jednak 1/3 SPF-a, tj. sredstvo sa SPF-om 30 ima PPD 10.
Azijsko označavanje UVA zaštite podrazumijeva upotrebu PA (The protection grade of UVA) oznaka. PA+ predstavlja najnižu UVA zaštitu (odgovara PPD-u 2-3.9), dok je PA++++ najviša zaštita koja korelira sa PPD 16+.
Osim zaštite od UVA i UVB zračenja, neki proizvodi nude i zaštitu od infracrvenog zračenja te visokoenergetskog vidljivog zračenja (High Energy Visible Light - HEVL). HEVL je dio vidljivog sunčevog zračenja, a osim prirodnog izvora emitiraju ga i ekrani televizora, mobitela i računala te je poznato pod nazivom plavo svijetlo. Danas se sve više govori o njemu jer je dokazano njegovo negativno djelovanje na kožu i vid.
Naime, zbog veće valne duljine prodire u dublje slojeve kože gdje (slično kao i UVA) djeluje oksidativno te generira slobodne radikale koji razgrađuju kolagen i elastin što dovodi do preuranjenog, tzv. fotostarenja kože. Osim toga, HEVL (uz UVA i UVB zračenje) može stimulirati sintezu melanina i uzrokovati neujednačenu pigmentaciju kože (staračke pjege ili melasmu). Za zaštitu od plavog svjetla preporuča se proizvod sa SPF -om 30 ili više s dodanim antioksidansima koji će spriječiti oksidativni stres kože. Iz istog se razloga preporuča oralna primjena dodataka prehrani specijaliziranih za pripremu kože za sunce, a sadrže antioksidanse poput beta karotena, astaksantina, vitamina C i E te biljne ekstrakte kao što su piknogenol i Polypodium leucotomos (tropsku paprat).
Naime, zbog veće valne duljine prodire u dublje slojeve kože gdje (slično kao i UVA) djeluje oksidativno te generira slobodne radikale koji razgrađuju kolagen i elastin što dovodi do preuranjenog, tzv. fotostarenja kože. Osim toga, HEVL (uz UVA i UVB zračenje) može stimulirati sintezu melanina i uzrokovati neujednačenu pigmentaciju kože (staračke pjege ili melasmu). Za zaštitu od plavog svjetla preporuča se proizvod sa SPF -om 30 ili više s dodanim antioksidansima koji će spriječiti oksidativni stres kože. Iz istog se razloga preporuča oralna primjena dodataka prehrani specijaliziranih za pripremu kože za sunce, a sadrže antioksidanse poput beta karotena, astaksantina, vitamina C i E te biljne ekstrakte kao što su piknogenol i Polypodium leucotomos (tropsku paprat).
Osim po stupnju zaštite koji pružaju, sredstva za zaštitu od sunca razlikuju se i po tipu filtera. Osnovna podjela je na kemijske (organske) i mineralne (fizičke, anorganske) filtere.
Kemijski filteri štite kožu tako primarno apsorbirajući UV zrake i pretvarajući u toplinsku energiju. Postoji više vrsta, a po djelovanju mogu biti UVA filteri (avobenzoni, benzofenoni, antranilati…), UVB filteri (aminobenzoati, salicilati, derivati kamfora…) i širokospektralni (bemotrizinol, bizoktrizol).
Kemijski se filteri nalaze u formulacijama laganijih tekstura, ali mogu izazvati alergijske reakcije kod osoba s osjetljivom kožom.
Glavni mehanizam djelovanja mineralnih filtera poput titan dioksida i cinkovog oksida temelji se na stvaranju fizičke barijere na površini kože koja reflektira UV zračenje da ono ne bi moglo prodrijeti u dublje slojeve. Čisti mineralni filteri prvi su izbor osjetljive kože kao što je koža male djece te koža osoba skloneih alergijama na kemijske filtere.
Pojam mineralnih filteračesto se vezao uz probleme s razmazivanjem i ostavljanjem bijelih tragova, no napredovanjem tehnologije na tržištu se mogu naći lagane i lako mazive formule jer mineralni filtri u veličini nanočestica ne raspršuju vidljivu svjetlost pa ne ostavljaju bijele tragove.
Tu dolazimo do potencijalno kontroverznih nanočestica zbog nekoliko mogućih problema. Prvi izazov jest što smanjivanjem veličine čestica raste efikasnost UVB zaštite, no pada potencijal zaštite od kratkovalnog UVA zračenja. Zato se kombinacijom titanovog dioksida manjih čestica učinkovitih za UVB zaštitu i cinkovog oksida nešto većih čestica, koji je bolji UVA filter, postiže optimalna protekcija. Druga se bojazan odnosi na potencijalna oštećenja stanica i organa nanočesticama, no brojnim je studijama dokazano da je količina koja iz zaštitnih sredstava dopire do krvotoka iznimno mala. Treći problem jest potencijalno fototoksično djelovanje titanovog dioksida i cinkovog oksida u nano veličini. Naime, oni mogu u prisutnosti UV zračenja djelovati kao fotokatalizatori – stvaraju slobodne radikale koji oštećuju stanice. Iz tog se razloga čestice oblažu silikonima kako bi se osigurala stabilnost.
Pojam mineralnih filteračesto se vezao uz probleme s razmazivanjem i ostavljanjem bijelih tragova, no napredovanjem tehnologije na tržištu se mogu naći lagane i lako mazive formule jer mineralni filtri u veličini nanočestica ne raspršuju vidljivu svjetlost pa ne ostavljaju bijele tragove.
Tu dolazimo do potencijalno kontroverznih nanočestica zbog nekoliko mogućih problema. Prvi izazov jest što smanjivanjem veličine čestica raste efikasnost UVB zaštite, no pada potencijal zaštite od kratkovalnog UVA zračenja. Zato se kombinacijom titanovog dioksida manjih čestica učinkovitih za UVB zaštitu i cinkovog oksida nešto većih čestica, koji je bolji UVA filter, postiže optimalna protekcija. Druga se bojazan odnosi na potencijalna oštećenja stanica i organa nanočesticama, no brojnim je studijama dokazano da je količina koja iz zaštitnih sredstava dopire do krvotoka iznimno mala. Treći problem jest potencijalno fototoksično djelovanje titanovog dioksida i cinkovog oksida u nano veličini. Naime, oni mogu u prisutnosti UV zračenja djelovati kao fotokatalizatori – stvaraju slobodne radikale koji oštećuju stanice. Iz tog se razloga čestice oblažu silikonima kako bi se osigurala stabilnost.
Mineralni i kemijski filteri često se kombiniraju kako bi se dobio efikasan proizvod (pokriva UVA i UVB zračenje) koji zadrži prihvatljivu transparentnu i lako mazivu teksturu. Iz svega navedenog vidimo da je tehnologija proizvodnje složena što u potpunosti opravdava višu cijenu kada želimo provjerenu i kvalitetnu zaštitu.
Koji proizvodi ne začepljuju pore?
Velik broj ljudi susreće se s problemom začepljenja pora kada koriste zaštitna sredstva, ali jedino što tu može pomoći jest isprobavanje proizvoda. Na tržištu postoji jako puno tekstura od krema, fluida, gel-krema, uljnih sprejeva te maglica sa zaštitnim faktorom i svatko može naći proizvod koji će odgovarati njegovom tipu kože.
Osim odabira odgovarajućeg proizvoda, pažnju je potrebno obratiti i na sljedeće.
Prije kupnje potražite testere i isprobjate proizvod, osobito ako imate osjetljivu kožu.
Osim odabira odgovarajućeg proizvoda, pažnju je potrebno obratiti i na sljedeće.
- Nanošenje proizvoda – zaštitna sredstva potrebno je nanositi 30 minuta prije izlaganja sunčevom zračenju, više puta tijekom dana, osobito nakon kupanja ili znojenja (unatoč oznakama o vodootpornosti). Preporučena je količina 2 mg/cm², odnosno šest čajnih žličica za cijelo tijelo prosječne odrasle osobe. Prije upotrebe proizvod je potrebno promućkati te kod nanošenja izbjegavati direktan kontakt s očima.
- Upotrebljivost proizvoda – prije nanošenja potrebno je provjeriti rok trajanja proizvoda, kao i rok upotrebe nakon otvaranja.
Na kraju donosim još nekoliko savjeta koji su, uz odgovarajuće zaštitno sredstvo, dio preporučljivog ponašanja kod izlaganja suncu tijekom cijele godine, a posebice ljeti.
Odgovorno ponašanje pri izlaganju suncu
Odgovorno ponašanje pri izlaganju suncu
- Boravite u hladu i izbjegavajte izravno izlaganje u vrijeme najintenzivnijeg zračenja.
- Nosite naočale koje štite od UV zračenja (naočale koje zadovoljavaju europske standarde nose oznaku CE), šešire i fotoprotektivnu odjeću.
- Spriječite dehidraciju unosom dovoljne količine tekućine.
- Jednom mjesečno pregledajte madeže te se javite liječniku ako na njima uočite promjene.
- Ako se zbog osjetljivosti kože morate koristiti sredstvima s visokom SPF zaštitom tijekom cijele godine, prekontrolirajte razinu D vitamina kako bi se u slučaju deficita uvela odgovarajuća suplementacija.
Autorica: Emanuela Jug, mag. pharm.
Foto: Canva
Foto: Canva
- Pripremila:
- Ženski RecenziRAJ
- Tagovi:
