Podignimo svijest javnosti o ranom otkrivanju i prevenciji raka dojke

 

Listopadje mjesec u kojem se više nego ikad borimo protiv raka dojke. Nacionalni dan borbe protiv raka dojke obilježava se 7. listopada. Cilj je upozoriti sve žene na činjenicu da se 90 % oboljelih može izliječiti ako se dijagnoza postavi u ranom stadiju. Rak dojke možemo prevenirati i otkriti redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju i ultrazvučni pregled dojke.

 

Najčešće sijelo raka u Hrvatskoj kod žena upravo je rak dojke. On odnosi četvrtinu svih novooboljelih od raka. Rak dojke nastaje kada normalne žljezdane stanice promijene svojstva te počinju nekontrolirano rasti, umnažati se i uništavati okolno zdravo tkivo. 

Rak dojke i dalje je najčešći uzrok smrti od raka kod žena. 

Godišnje od raka dojke oboli preko 2500 žena. U Hrvatskoj 85 % učestalosti raka dojke otpada na sporadični rak dojke (nije vezan za genetsku predispoziciju), a samo 15 % predstavlja obiteljski ili nasljedni rak dojke koji je vezan za nasljedne mutacije u BRCA1 i BRCA2 genima.

Najčešće se radi o ženama koje su starije od 45 godina, međutim danas se ta dobna granica pomiče prema dolje te od ove vrste raka oboljevaju sve ćešće i mlađe žene. Postoje određeni faktori rizika za oboljevanje od raka dojke. 



Faktori rizika za oboljevanje od raka dojke

Od predispozicijskih faktora za razvoj dojke posebno se ističu sljedeći:

  • prva mensturaciju prije dvanaeste godine, 
  • žene koje nisu rodile ili su rodile nakon tridesete godine života, 
  • žene koje su ušle u menopauzu nakon 55. godine te
  • pretilost (povećana razina estrogena). 

Povećana je vjerojatnost razvoja raka dojke kod žena koje su ga već imale in situ ili invazivni rak dojke. Isto tako, u slučaju da se rak dojke pojavio kod rođakinja u prvom koljenu, majke, sestre ili kćeri, povećana je opasnost za dva do tri puta. Važno je napomenuti da rak dojke ne zaobilazi muškarce. Na 100 oboljelih žena dolazi jedan oboljeli muškarac.

Većina istraživanja ne povezuje uzimanje oralnih kontraceptiva s karcinomom dojke, osim u slučajevima kada su ih žene uzimale tijekom dugog niza godina. Točan uzrok raka dojke još nije poznat pa je teško reći zašto jedna žena oboli, a druga ne. Za sada se zna da sve počinje od oštećenja i mutacija DNA u stanici u tkivu dojke, a to dovodi do nekontroliranog rasta i razmnožavanja stanica dojke. One se dijele puno brže od zdravih, nakupljaju se i formiraju tumorsku masu koju mi osjetimo kao kvržicu.

Posebnu pozornost treba obratiti na simptome i već pri postojanju samo jednog od navedenih, potrebno je potražiti liječničku pomoć. 

Rak dojke ne boli, tek 10 % žena ima neki od sljedećih simptoma:

  • čvor u dojci, 
  • iscjedak iz dojke, 
  • promjene na koži zahvaćene dojke (kao na primjer tamna koža), 
  • uvučena bradavica, 
  • crvenilo, 
  • otok i 
  • povećani regionalni limfni čvorovi (primjerice oni ispod pazduha). 
Zahvaćena dojka može biti različite veličine, oblika i izgleda od zdrave dojke. Koža iznad promjene može biti drugačijeg pigmenta te je moguće ljuštenje. Svi ovi znakovi mogu biti i simptomi drugih bolesti i stanja u dojci pa njihovo postojanje ne znači isključivo i postojanje raka. 

Dijagnostika raka dojke započinje anamneznom i kliničkim pregledom. Važni su podaci o prijašnjim oboljenjima, podaci o mensturaciji (kada je bila prva te kakve su inače – obilne, bolne, kada je bila poslijedna) i broju djece.


Sindrom policističnih jajnika – PCOS


Metode otkrivanja raka dojke


Klinički pregled odnosi se na pažljivi pregled palpacije grudi i pazuha te se traži postojanje otekline, kvržice ili bilo čega neuobičajenog. Inače se limfni čvorovi ne palpiraju i, ako ih se opipa, smatraju se povećanima.

Mamografijaje slikovna metoda kojom se, niskim dozama X-zraka, traži promjena. Ona je zlatni standard u otkrivanju raka dojke. 

Rak se ovim pregledom može otkriti u ranoj fazi, još kada nema znakova i simptoma bolesti. 

Obavljanje mamografije u razmacima od jedne do dvije godine smanjuje smrtnost od raka dojke za do 35 %, u žena životne dobi od 50 godina i starije, a koje su bez simptoma.

Ultrazvučni pregled slikovna je metoda izbora kod mlađih žena ili nakon učinjene mamografije. Mamogrami znaju biti nepouzdani kod osoba čije je tkivo dojke zgusnuto jer zrake ne prolaze dovoljno kroz samo tkivo. UZV pregled povećava točnost otkrivanja sumnjivih promjena. Ono precizno može razlikovati šupljine ispunjene tekućinom (ciste) i čvrste nakupine.

Biopsijaoznačava uzimanje uzorka tkiva dojke temeljem kojeg će se ustanoviti jesu li stanice dobroćudne ili zloćudne. Zahvat se obavlja u lokalnoj anesteziji. Osim toga, ovim putem određujemo stupanj raka, postojanje hormonskih ili drugih receptora i određivaje liječenja. Postoji nekoliko vrsta biopsije (biopsija tankom iglom, širokom iglom i kirurška biopsija). Većini žena za ovaj zahvat nije potrebna hospitalizacija.

Od 2006. godine u Hrvatskoj postoji Nacionalni program ranog otkrivanja rakadojke koji obuhvaća žene od 50. do 69. godine života. Žene spomenute dobi primaju poziv za besplatnu mamografiju jednom u dvije godine. Glavni je ciljprograma smanjiti smrtnost te otkriti rak u početnom stadiju kako bi liječenje bilo što uspiješnije. 


Kojim postupcima smanjiti rizik od nastanka raka dojke?


U prevenciji pomaće svakodnevno vježbanje od najmanje 30 minuta. Također je poželjno održavati zdravu tjelesnu težinu i odabrati kvalitetan način prehrane, ali i ograničiti količinu alkohola te nastojati ne pušiti.

Samopregledom dojki upoznajemo vlastito tijelo. Iako ga na taj način ne možemo spriječiti, možemo uočiti promjene na/u tijelu i javiti se liječniku




Kako se izvodi samopregled dojke?

  1. Potrebno je stati ispred ogledala te pogledati dojke. Normalno je da se dojke katkad razlikuju po obliku i veličini. Treba potražiti promjene na bradavicama, poput uvučenih bradavica ili iscjetka. Osim toga, treba dobro pogledati ima li nabiranja ili uvlačenja kože i promjene boje.
  2.   Potom treba sklopiti ruke i staviti ih iza glave ili pritisnuti o potiljak. Tako lakše uočavamo slabije izražene promjene uzrokovane rakom te pažljivije pregledavamo donji dio dojke. Dojku pregledavamo s dva ili tri prsta, lagano, kružnim i/ili polukružnim pokretima od vanjskog ruba prema bradavici. Zatim je važno bradavicu pritisnuti kako bi se vidjelo ima li iscjetka.
  3. Sljedeći stav sastoji se od ruku koje su na bokovima, a tijelom se potrebno nagnuti prema naprijed, odnosno prema ogledalu. Ponovno treba tražiti promjene oblika ili obrisa.
  4. Sve ponovite u ležećem položaju s podignutom rukom. Ispod lopatice poželjno je staviti zarolani ručnik kako bi položaj bio što ugodniji, a dojka bila što preglednija

Žena bi trebala ponavljati ovaj postupak jednom mjesečno, svaki put u isto vrijeme. Najbolje je to činiti nekoliko dana nakon prestanka krvarenja jer su tada dojke najmanje bolne i otečene.

 

Što kada napipate kvržicu?

U slučaju da ste napipale kvržicu, potrebno je javiti se liječniku opće medicine kako bi se učinile daljnje pretrage. U obzir dolaze mamografija i ultrazvučni pregled. U slučaju nejasnih nalaza učinit će se i magnetna rezonanca (MR).



Što kada se otkrije rak dojke?

Nakon primitka ove informacije potrebno je odrediti stadiji raka kako bi se znala najtočnija prognoza i najbolji izbor liječenja. Stadiji ovisi o veličini i lokalizaciji primarnog tumora, njegovoj mogućnosti širenja u obližnje limfne čvorove i druge dijelove tjela. Najčešće se koristimo TNM klasifikacijom, čiji akronim T označava tumor (njegovu veličinu i mjesto), N limfne čvorove (veličinu, mjesto i broj) te M metastaze (njegovo širenje u druge djelove tijela).

 

Prognoza

Prognoza bolesti ovisi o vrsti i veličini raka dojke, stupnju zloćudnosti, proširenosti u pazušne limfne čvorove ili udaljene dijelove tijela, hormonskom statusu i HER2 statusu. Petogodišnje preživljenje za rak dojke u Hrvatskoj, za razdoblje 2010-2014. godine, iznosi 78,6 %. Najviše stope preživljenja imaju Island (89,1 %), Švedska (88,8 %), Finska (88,5 %), Norveška (87,7 %) te Portugal (87,6 %). Hrvatska se nalazi među deset posljednje rangiranih europskih zemalja po preživljenju.




Širom svijeta svake se godine u listopadu obilježava mjesec podizanja svijesti o raku dojke kako bi se usmjerila pažnja javnosti prema važnosti ranog otkrivanja i liječenja ove podmukle bolesti.


Melanom - dijagnoza, zaštita i nastajanje


Autorica: Matea Hrboka Zekić

Foto: Canva/Unsplash

Pripremila:
Ženski RecenziRAJ
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.