Spušteni kapci kao medicinski i estetski problem - mišljenje i savjeti liječnice





Sve što bi vas moglo zanimati, ako imate problem spuštenih kapaka

Ako izgledate umorno i podbuhlo nakon osam sati spavanja, osjećate da izgledate i do deset godina starije, šminkanje vam je noćna mora, stalno podižete glavu da biste bolje vidjele, a kada se pogledate u ogledalo vaš pogled obostrano nije jednak, možda je vaš problem spušten kapak.

Spušteni kapak ili u medicinskom rječniku ptosis (ptoza) označava kapak koji prekriva više rožnice nego što bi trebao, odnosno za 1 do 2 mm. Drugim riječima, to znači kako je otor između kapaka uži, a vrlo često pogled nesimetričan. Ptoza kapka veliki je estetski problem, a kod djece, ako se ne uoči na vrijeme, može uzrokovati slabovidnost i astigmatizam.

Danas razlikujemo jednostranu i obostranu ptozu, odnosno stečenu i urođenu. Spušteni kapak nastaje zbog nekoliko razloga. Kada govorimo o urođenoj ptozi, tada je uzrok nedovoljni razvoj mišića koji podiže kapak (lat. m. levator palpebrae). Ptoza kapka može se pronaći kod nekih sistemskih bolesti kao što je Miastenia gravis ili pak miotonična distrofija. Ono što muči većinu ženske populacije događa se u kasnijim godinama života, dakle stečeni oblik, kada se jednostavno rečeno aponeuroza (fascije) m. levatora palpebrae, mišića koji je zadužen za podizanje kapka, previše razvuče ili stanji. Ona za sobom povlači i kožu te se koža kapka nabora i dodatno ga otežava. Jedan je od razloga nastajanja spuštenog kapka i mehanička zapreka u koju spadaju ciste, tumori ili pak upale suzne žlijezde, isto kao i mehanička povreda samog mišića. Ptoza se javlja i kao jedan od simptoma u Hornerovom sindromu koji je obilježen trijasom ptoza, mioza i anhidroza.



Prozu kapka vrlo lako prepoznamo kada je velika i izražena, no ponekad se vješto zamaskira. Osoba koja ima ptozu teško upućuje pogled gore. Da biste vidjeli nešto što se nalazi gore, osoba najčešće zadiže cijelu glavu. Kada osoba gleda prema dolje, tada često možemo vidjeti zaostajanje kapka. Najveća opasnost krije se kod onih spuštenih kapaka koji prelaze područje zjenice te ugrožavaju vid. Sama ptoza kapka ne može se spriječiti. Redovitim očnim pregledima, kao i ranim prepoznavanjem simptoma, može se utjecati na pravovremeno postavljanje dijagnoze i liječenje.  

Liječenje je ptoze kirurško i ono spada u najizvođenije operacije današnjice. Kirurško liječenje naziva se blefaroplastika i spada u male kirurške zahvate. Zahvat je stekao svoju popularnost zahvaljujući brzom i potpuno bezbolnom oporavku. Sastavljen je od nekoliko koraka, odnosno operativnih tehnika kojima se poboljšava rad mišića podizača vjeđe. Danas postoje i druge metode koje ne uključuju operaciju, kao što su karboterapija, frakcijski laser ili frakcijski radiovalovi.

U prvom koraku važno je učiniti detaljan liječnički pregled. Neke bolesti, prije svega sistemne bolesti (kao Miastenija gravis), ne zahtijevaju kirurško liječenje, već se bolest kontrolira pomoću lijekova. Važno je odabrati dobrog kirurga. Loše obavljena operacija može uzrokovati loš izgled i za sobom povući niz problema poput suhoće očiju. Prije samog zahvata odvojite vrijeme za proučavanje zahvata i liječnika koji ga obavlja. Nemojte se ustručavati tražiti fotografije prije i nakon operacije pacijenata. HZZO pokriva troškove liječenja kada postoji stvarna, medicinski opravdana indikacija za istom. U slučaju kada je indikacija isključivo estetska, tada se operacija odvija na trošak pacijenta i iznosi oko 8000 kuna, ovisno o odabranoj poliklinici. Cijena se odnosi na lokalnu anesteziju. Odabirom opće anestezije, cijena zahvata udvostručuje se.

Operacija se najčešće izvodi pod lokalnom anestezijom kako bi liječnik koji operira na licu mjesta vidio vaš pogled. Čini se rez na prednjoj očnoj površini kapka, ondje gdje se nalazi nabor. Rez se uvijek čini na mjestima prirodnih linija kako bi ožiljak bio što manje primjetan. Masno tkivo uklanja se, a ponekad i preusmjerava kako bi poboljšao rad mišića. Višak kože također se ukloni. Pronalazi se opušteni mišić, mišić podizač vjeđe i stavlja kirurški šav na njega kako bi se ojačala njegova povezanost s kapkom. U slučajevima kada navedeni mišić nema očuvanu funkciju, tada se njegova vlakna spajaju s čeonim mišićima koji preuzimaju ulogu podizanja vjeđe. U rijetkim slučajevima pokušava se vjeđa pričvrstiti ispod obrve. Sam zahvat traje oko 45 minuta.

Nakon operacije, ako sve prođe u redu, pacijent se istog dana pušta kući. Potrebno je mirovati dva tjedna i izbjegavati naprezanje očiju. Izrazito je važno ne trljati oči niti izazivati bilo kakve iritacije očiju. Kao i svaki zahvat, lijek ili cjepivo, i ovaj postupak nosi sa sobom rizik. Nakon operacije postoji šansa da vjeđe budu asimetrične. Šavovi se skidaju između 4. i 7. dana, dok podljevi nestaju nakon 10 do 15 dana. U rijetkim slučajevima spominje se i gubitak sposobnosti pomicanja vjeđa. Ovom operacijom ne može se mijenjati izgled obrva, bora oko očiju niti se možete riješiti tamnih podočnjaka.



Ako još uvijek niste dovoljno hrabri za operativni zahvat, možete pokušati s ovim jednostavnim i prirodnim trikovima. Najkorišteniji su vrećice čaja kamilice koja ima protuupalna svojstva. Dodatan efekt dobiva se kada se rabe vrećice koje su prethodno bile u hladnjaku. Sličnu funkciju ima i led koji sužava krvne žile i oživljava kožu. Bjelanjci su stari, ali dobro poznati trk pomoću kojeg koža za tren izgleda mladoliko i utegnuto. Možda su najpoznatiji svježi krastavci. Oni sadrže askorbinsku kiselinu kojom se smanjuju upalni procesi i učvršćuje koža. U zadnje vrijeme podjednako su popularne i vježbe za kapke. Izvode se tako da se kažiprsti postave na kapak dok su laktovi u razini ramena. Potrebno je lagano i nježno pritisnuti te stiskati i masirati kapke.

Dakle, ptoza kapka estetski je i medicinski problem koji, osim narušenog izgleda, sa sobom nosi i smetnje vida. Može biti prisutna već pri rođenju, ali puno se češće razvije kasnije u životu. 

Koji su vaši trikovi za spuštene kapke? Biste li išle na operativni zahvat podizanja kapaka?


Što je zapravo botoks i kakav učinak ima u liječenju glavobolja i migrena?


 Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.

Foto: Canva

 

 

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.