Liječnica o antidepresivima - nužnost ili lakši put za nošenje sa svakodnevicom?






Kada su antidepresivi učinkoviti i koje su njihove (potencijalne) nuspojave?


Skupina lijekova koja najčešće služi za liječenje depresije naziva se antidepresivima. Antidepresivi nisu homogena skupina lijekova, već u njih spada veliki broj lijekova s različitim mehanizmima. No, jesu li oni najbolje rješenje za liječenje depresije ili tek linija manjeg otpora brige o pacijentu? 

Danas znamo kako je stopa samoubojstava u stalnome padu, međutim broj propisivanja antidepresiva u stalnome je porastu. Svjetska zdravstvena organizacija izdala je podatak kako u svijetu godišnje život izgubi oko 800 000 ljudi zbog samoubojstva. Drugačije rečeno, svakih 40 sekundi jedna osoba počini samoubojstvo, a broj je pokušaja i do 25 puta veći. U Hrvatskoj je 2017. godine bilo 635 slučajeva samoubojstva.



Depresija je teška, opsežna bolest koji ljudima donosi veliku patnju, otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu, bilo školi, poslu ili obitelji. Već i blaga depresija neugodna je i ostavlja posljedice, a teški je oblik prava agonija za onog tko prolazi kroz taj period. Javlja se u svakoj životnoj dobi i češće zahvaća žene. Čak tri četvrtine oboljelih pomišlja na samoubojstvo, dok ga 10 % i izvrši. Blagu i umjereno tešku depresiju i anksioznost liječi upravo vaš liječnik obiteljske medicine, dok se teški oblik liječi uz pomoć psihijatra.

Najveći problem liječenja antidepresivima leži u nepoznatome. Gotovo polovina ljudi lijekove uzima na nepropisan način te zbog toga oni ne pokazuju svoj pun potencijal. Posljedica je toga negativan stav prema terapiji.

Željeni učinak lijekova postiže se kroz osam tjedana primjene terapije u adekvatnoj dozi. 

Nakon postizanja mirovanja bolesti i povlačenja simptoma važno je spriječiti ponovno javljanje bolesti i nastaviti s dozom održavanja.



Idealan antidepresiv trebao bi imati brz nastup djelovanja, jednostavno doziranje, siguran način primjene, malen broj nuspojava i interakcija s drugim lijekovima, prihvatljivu cijenu i postojeći lijek, odnosno antidot u slučaju predoziranja.

Vrlo je teško pronaći idealan antidepresiv po ovim kriterijima. Kao i u stvarnome životu, svakom lijeku nešto nedostaje. Ovim zahtjevima najviše su se približili specifični inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS). Najjednostavnije rečeno, ovi lijekovi djeluju na samu kemiju koja se odvija u mozgu, koju dovode u izgubljeni balans. Sam odabir antidepresiva ponajviše ovisi o liječniku koju ga prepisuje. Na temelju detaljne anamneze, prethodnih podataka o liječenju te ostalih bolesti, liječnik donosi odluku.


Koje su zamke liječenja antidepresivima?

Zamke na koje nailazimo prilikom liječenja pomno su skrivene. Prva je od njih odgođen učinak samog lijeka, a rana pojava neželjenih učinaka. Da bi se antidepresiv pokazao u najboljem svijetlu, potrebno je čekati između 8 do 12 tjedana. Najčešće u liječenju nije dovoljan samo jedan lijek, već kombinacija različitih, što kod bolesnika stvara dodatan negativan efekt i bojazan. Zbog straha, ali i neznanja, liječnici često subdoziraju lijekove, odnosno prepisuju doze koje nikada neće postići efekt kojem težimo.



Uobičajene nuspojave antidepresiva

Lijekovi s najvećim brojem nuspojava na koje se ljudi žale upravo su antidepresivi. Najčešće su nuspojave suhoća usta, probavne poteškoće (bilo zatvor ili vodenasta stolica), zamućenje vida i vrtoglavica. Većina antidepresiva iskazuje svoj umirujući (sedirajući) učinak. Osobe se žale na neugodan osjećaj onesposobljenja. Antidepresivi iskazuju hipnotski učinak, povećavajući broj dubokih stadija sna. Zbog toga se veliki broj ljudi žali na pospanost kod uzimanja ovih lijekova. Neki antidepresivi izazivaju mučnine i smanjuju apetit, dok drugi rade upravo obrnuto. Ovu skupinu lijekova često miješaju s najprepisivanijim lijekovima benzodiazepinima (Normabel primjerice), no, za razliku od prvih, antidepresivi ne izazivaju ovisnost. Premda je njihovo ukidanje postupno, prava ovisnost, neizdrživa potreba za zloupotrebom, kao i povećanje doze kako bi se osigurao isti učinak do sada nije zabilježen s ovom skupinom lijekova. Primjerice, date li ovaj lijek zdravoj odrasloj osobi, ona neće primijetiti promjene u svome duševnome stanju.

Najpoznatiji je prirodni antidepresiv gospina trava (lat. Hypericum perforatum). Navedena biljka raste i u Hrvatskoj. Danas je poznato da su kapsule gospine trave blagotvorne kod blage depresije. Ipak, gospina trava nije dovoljno potentna kako bi pomogla kod jačih oblika bolesti, a i na njezine učinke čeka se mjesecima, stoga nije izbor kada nam treba brza i djelotvorna pomoć.


Zašto uopće konzumiramo lijekove koji imaju toliko nuspojava?

Antidepresivi uklanjaju prisilne, opsesivne misli. Smanjuju broj kompulzivnih radnji. Pomažu u smanjenu broja paničnih napadaja, kao i napadaja anksioznosti. Svoj puni potencijal ostvaruju djelujući na aktivnost serotoninskih putova. Neki od njih imaju i analgetski učinak te su odličan izbor kod kroničnih bolova. Kod bolesti kao što su PTSP, shizofrenija i bipolarni poremećaj propada veliki broj neurona, a upravo se antidepresivima prepisuje stimuliranje neurogeneze i omogućavanje preživljavanja neurona.



Danas postoji visoki stupanj težnje prema personaliziranoj terapiji. Bolesnik nije više sporedna figura, već glavni lik u liječenju različitih bolesti. Individualizirana terapija može omogućiti bolesniku da kontrolira svoju bolest i napokon funkcionira u svom privatnom i poslovnom okruženju. Osim antidepresiva, mnogi liječnici danas preporučuju i vitamine, prvenstveno vitamine B kompleksa, vitamin C, cink i lecitin.

Samo racionalnom primjenom ovih lijekova možemo postići njihov najbolji mogući učinak. Antidepresivi nisu lijekovi za svaki dan, za ublažavanje prolazne tuge ili nesanice. Oni imaju svoje stroge indikacije, a najbolje rezultate daju kad se konzumiraju po uputi odabranog liječnika u kombinacijama s bihevioralno-kognitivnim terapijama. Ovi lijekovi nisu sprint na 100 metara, već dugotrajni, ponekad i cjeloživotni maraton. Malenim koracima, dodatnom edukacijom te promocijom mentalnog zdravlja i zdravog stila života, svatko od nas može doprinijeti liječenju ove opake bolesti. Jeste li spremni na njih?


Što je zapravo botoks i kakav učinak ima u liječenju glavobolja i migrena?


Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.

Foto: Canva

 

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.