Je li doručak najvažniji obrok u danu ili navika - koja mu je zapravo uloga?

 


Doručak ne bi trebala biti obaveza, nego potreba!

Već godinama slušamo kako je doručak najvažniji obrok u danu. Mnogi se neumorno trude kako bi stekli ovu poželjnu prehrambenu naviku. Većina nutricionista ipak će se složiti da je doručak bitan za pokretanje metabolizma i osiguranje energije mozgu. Postavlja se pitanje: "Što ako ipak  ne doručkujemo? Što će se dogoditi? Je li to toliko loše?"

Smatra se kako 20 % odraslih osoba preskače doručak. Njihov je organizam bez hrane preko 14 h. Što to znači za organizam? Jutarnji post pomaže tijelu da potroši pohranjenu energiju i pokreće proces autofagije. Kada se započne dan bez hrane, tijelo mora nešto trošiti, a najčešće troši pohranjenu energiju ili kalorije.  Međutim u isto vrijeme, moramo biti svjesni da preskakanje obroka dovodi i do hormonalnih promjena, u prvome redu inzulina koji regulira količinu šećera u našem tijelu. Povećana osjetljivost inzulina važan je faktor održavanja tjelesne težine.



Zašto nam je doručak bitan?

Ako dodamo još jedan obrok u danu, tada zapravo u organizam unosimo veće količine željeza, kalcija, vitamina B i vitamina D. Ono što se pokazalo ključnim u održavanju idealne tjelesne mase broj je dnevnih obroka, kao i količina pojedene hrane po obroku. Kada za doručak u naš organizam unesemo kompleksne ugljikohidrate i vlakna, tada je količina hrane koju ćemo pojesti za naš sljedeći obrok puno manja. Kada unesemo manje hrane u tijelo odjednom, tada ono može puno kvalitetnije i brže metabolizirati uzetu hranu. U konačnici, ostaje manje sadržaja za pohraniti, no preskakanje doručka neće zaustaviti metabolizam, tijelo će reagirati povećanjem stope metabolizma u odmoru. Istraživači s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta u Cardiffu zabilježili su kako su osobe koje ne doručkuju više puta obolijevali od virusa gripe, kao i prehlade tijekom jedne sezone.

 

Što daje hranu našem mozgu?

Naš mozak jede šećer, preciznije rečeno, mozak kao nutritivno gorivo rabi glukozu. U časopisu American Journal of Clinical Nutrition pokazan je primjer u kojem ljudi slabije funkcioniraju ujutro, kao što i slabije rješavaju problematične zadatke kada ne doručkuju redovito. Sličan utjecaj pokazan je i na verbalne sposobnosti, kreativnost i sposobnost usvajanja novih znanja (što je jako bitno za djecu školske dobi).




Gdje je zamka?

Zamka leži u neutaživoj gladi koja nas može napasti kada naš organizam pregladni. Svjesno preskačući doručak ostavljamo naš organizam bez goriva (hrane) i preko 14 sati. U trenucima kada šećer u našem organizmu dotakne niske razine veća je vjerojatnost da ćemo posegnuti za prvom hranu na koju naiđemo. Često je ta prva hrana zapravo obližnja pekara ili brza hrana. Stoga nas ne treba čuditi što rezultati studija pokazuju kako su osobe koje izbjegavaju doručak u prosjeku nešto deblje.

U slučaju određenih stanja ili bolesti, poput šećerne bolesti, nužno je pravilno rasporediti dnevne obroke, odnosno ne preskakati doručak kako bi se što lakše i bezbolnije kontrolirala razina šećera i inzulina u krvi. Doručak se preporučuje svim sportašima ili onima koji žele biti sportaši, pogotovo onima koji ne žele izgubiti mišićnu masu.


Nisam sklon/a doručkovanju, može li mi se nešto dogoditi?

Postoje ljudi kojima se od pomisli na hranu ujutro podiže želudac. Ako ste jedna od njih, a s druge ste strane ipak odlučili pokušati doručkovati jer svugdje piše koliko je doručak zdrav, često se dovodite u nezavidnu situaciju. Pomisao na doručak tjera vas u dodatan stres, a s obzirom na to da radite nešto što ne želite, često birate i nezdravu prehranu kako biste što prije završili s poglavljem „Doručak“. Osim toga, osobe koje tek uvode doručak u dnevnu rutinu, na umu trebaju imati da moraju smanjiti energetski unos tijekom ostatka dana. U slučaju da to ne učine, mogu stvoriti kalorijski višak te se krenuti debljati. Kalorija je uvijek kalorija, bez obzira na to u kojem se obroku konzumirala.



Vjeruje se kako doručak potiče metabolizam, ali je to stvarno tako? Svima je jasno da hrana pokreće proces probave, što bi značilo da i naše tijelo radi i troši energiju. Doručak taj stroj pokreće, no isti taj učinak traje kratko, odnosno dok se hrana ne probavi. Dokazano je da nema značaja jedemo li ujutro, pola sata nakon buđenja ili pak u jedan popodne na prvoj pauzi što se tiče pokretanja i rada metabolizma. Drugim riječima, jednako kalorija potrošit ćemo neovisno o satu doručka. Puno je važnije što jedemo. Visokoproteinski doručak kao što su jaja potrošit će puno više energije za proces probave nego kupovne žitarice.

S druge strane, veliki obrok kasno navečer ima negativan utjecaj. Naš unutarnji sat usmjerava naše tijelo na počinak, a u tom slučaju uspavani metabolizam tek počinje probavljanje hrane. Hrana se ne probavlja kako bi trebala, već se kreće akumulirati unutar našeg tijela. Ujutro se opet budimo gladni. Naše je tijelo zaboravilo da je obilno večeralo.

Nisam protivnik doručka, dapače, konzumiram ga odmalena, ali u svemu treba imati nekog smisla, početka i kraja. Doručak ne treba biti obaveza, nego potreba. Nema smisla prejesti se nezdrave hrane za dobro jutro, kao što nema smisla ni osjećati vrtoglavicu i mlitavost pola dana. Doručak nema nikakvu moć niti je zakonom propisana obaveza. Doručak nije zdrav zato što se zove doručak. Zdrav je kada ga sami učinimo zdravim. Njegova kvaliteta ovisi o onome što u njemu konzumiramo. Vaše zdravlje ovisi o unosu hrane tijekom cijeloga dana. Čuvajte svoje zdravlje!

Koji je vaš najdraži doručak? Neke od primjera već su predloženi na portalu😊


Obećajem, od ponedjeljka ću: Brzi i zdravi recepti za doručak


Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.

Foto: Canva

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.