Sve nedoumice oko COVID-19 cjepiva - odgovori liječnice na najčešća pitanja

 



Sve o cjepivu današnjice - odgovori na pitanja koja nas muče u borbi protiv COVID-19


Kada se priča o arhitekturi, najčešće priča arhitekt i ostali slušaju. Kada se priča o potresima, najčešće priča seizmolog i svi ostali slušaju. Kada se priča o vinima, priča enolog, ostali se uključe u raspravu kod pitanja „Sviđa li vam se?“ i ostatak rasprave slušaju. No kada se priča o medicini i nogometu, svi sve znaju i bez liječnika i nogometnih trenera.

Kada je počela priča o cijepljenju protiv pandemije svjetskih razmjera koja ima enormne psihološke, socijalne, ekonomske i zdravstvene posljedice, ljudima su se iznad glave pojavili veliki upitnici s tisuću pitanja. U razgovorima vrlo brzo shvatiš da većinu ljudi muče iste pitanja, ali odgovore koje su našli dobili su na različitim mjestima, stoga su oni različiti.

 

U nastavku članka donosim vam najčešća pitanja i odgovore koji se odnose na cjepivo protiv virusa COVID-19, točnije cjepivo BioNTech/Pfizer, poznato i pod nazivima BNT162b2Tozinameran® ili Comirnaty®. Svaki od sljedećih navoda potkrijepljen je stručnim izvorima.


 

Kako je moguće da smo tako brzo, u roku manjem od godine, uspjeli doći do kvalitetnog cjepiva s malenim brojem nuspojava kada za to inače treba i preko deset godina, a najčešće petnaest?

Ovo je pitanje jedna od najčešćih dilema. Odgovor je u svojoj suštini jednostavan. Moguće je ako se uloži dovoljno novca koji se množi s iznimnim naporima znanstvene zajednice. Do današnjeg dana samo na PubMedu (najpoznatijoj medicinskoj stručnoj tražilici) objavljeno je 84,814 radova vezanih za virusnu infekciju COVID-19.  Izvor.

Još uvijek raste broj registriranih kliničkih pokusa o cjepivu čime možemo ustvrditi kako se nikada u povijesti znanosti ovoliko ljudi nije bavilo istom problematikom. Europska Unija do rujna 2020. uložila je 459 milijuna eura u istraživanja vezana za COVID-19. Osim toga, ovo nije prvi put da se znanstvena zajednica bavi korona virusom. Još od zadnje epidemije SARSOM, a kao što znamo SARS pripada porodici koronavirusa, znanstvenici pokušavaju pronaći cjepivo. Međutim na tom su putu nedostajali investitori koji bi cjepivo financirali. Ovoga puta znanstvenici nisu krenuli od nule, već su imali određenu podlogu. 

 

Kako je ovo cjepivo prošlo sve korake na putu do svoje registracije?

Za tako nešto nije potrebno onoliko vremena koliko se inače trošilo. Kako se često piše da su svi dali svoj doprinos ovome cjepivu, tako se to sada odnosi i na regulatorne agencije za lijekove i krovnu Europsku agenciju za lijekove (EMA) koje su istraživanja za COVID-19 cjepivo uzela kao prioritetna i prva obrađivala. Na sljedećim poveznicama možete vidjeti koje su korake morala proći cjepiva prije nego li su došla do konačnih potrošača.

Poveznica 1

Poveznica 2

 

Jesu li cjepiva ispitana na dovoljnom broju ljudi prije nego li mi dođemo na red?

Za sada je poznato kako je Pfizer/BioNTech cjepivo ispitano na 43448 ispitanika. Da bismo mogli usporediti taj broj s nečime i vidjeli koliko je vrijedan pažnje, usporedimo ga s cjepivom protiv HPV-a koje je registrirano nakon faze 3 ispitivanja koje je završilo s ukupno 12 167 ispitanika. U ovom trenutku cijepilo se preko 4 milijuna Amerikanaca, nešto manje Britanaca te je cjepivo počelo kolati po susjednim zemljama kao što je Srbija. 



Trenutačna je preporuka cijepljenje započeti među ranjivim skupinama (kao što su korisnici staračkih domova), ali u isto vrijeme cijepe se i zdravstveni radnici (radna skupna koja je trenutačno državi najpotrebnija), stoga je suludo pričati o tome kako se starije i nemoćne želi dokrajčiti.

 

Cijepe li se djeca?

Po preporukama se djeca mlađa od 16 godina neće cijepiti.

 

Cijepe li se trudnice i dojilje?

Prema trenutačnim preporukama unutar Republike Hrvatske ne cijepe se trudnice ni dojilje. Međutim, u SAD-u je drugačije. Oni procjepljuju dojilje kao dio normalnog, zdravog naroda, dok se trudnice za sada cijepe samo pod nadzorom.


Nisam trudna, ali planiram trudnoću, što bih trebala učiniti?

Prema važećim preporukama savjetuje se da između cijepljenja i začeća prođe barem dva mjeseca (međutim ovaj interval unaprijed je postavljen kao sigurnosni interval). U obzir je uzet rizik od stjecanja teškog oblika bolesti (liječenje u jedinicama intenzivnog liječenja, potreba za ventilacijom i na koncu smrt), naspram dosad poznatim informacijama o malformacijama ploda uzrokovanim cjepivom protiv COVID-19. 


 

Trebaju li se cijepiti ljudi s različitim autoimunim bolestima?

Trebaju. Svako društvo oboljelih od određenih autoimunih bolesti izdalo je vlastite preporuke o uzimanju cjepiva protiv COVID-19. Za sada se zna da osobe oboljele od autoimunih bolesti štitnjače, reumatoidnog artritisa i Syorgenovog sindroma mogu uzeti cjepivo bez kontraindikacija. Znači, možete biti cijepljeni ako vaš liječnik tako procjeni. U procjenu ulaze biološki lijekovi koje uzimate, kao i imunomodulatori i imunosupresivi. Smjernice za oboljele od multiple skleroze već postoje i u Hrvatskoj.


Cjepivo se treba držati na - 80 stupnjeva, a u Hrvatsku je došlo u običnom hladnjaku. Kako je to moguće?

Cjepivo može preživjeti na temperaturi od 2 °C do 8 °C i do pet dana. Na temperaturi od 30 °C može preživjeti i do dva sata. Stoga će provedba cjepiva biti omogućena u svim dijelovima Republike Hrvatske, čak i na udaljenim otocima (objašnjenje HALMED-a).

 

Ako virus mutira (kao u primjerice VB), kako je moguće da cjepivo na njega djeluje?

Ovakva vrsta cjepiva, mRNA cjepivo, usmjerena je na jedan protein na omotaču samoga virusa koji inače služi samo virusu, omogućavajući mu prodor u stanicu domaćina. Tijelo na omotaču stvara memoriju protiv tog proteina. Dakle, dokle god bilo koji soj virusa bude imao taj protein, našem tijelu neće biti važno koji je to soj jer virusu ne dopušta ulazak u stanicu.




Što je to RNA?

Ribonukleinska kiselina ili RNA svijet je života. Unutar našega tijela tisuće molekula trči i raznosi informacije koje reguliraju gotovo sve. Bez molekula RNA nema ni sekunde života. Danas znamo da veliki broj lijekova djeluje upravo zahvaljujući RNA, a ovdje spadaju i cjepiva. mRNA odnosno glasnička (messenger) RNA kodira upute koje prenosi s DNA u ribosome gdje se oni čitaju i po njihovom naputku proizvode proteine.


Koja je razlika mRNA cjepiva i do sada poznatih cjepiva?

mRNA educira naš imunološki sustav, upoznaje ga s patogenim uzročnikom, na precizan i moćan način. U stanicu se ubaci laboratorijski dizajnirana mRNA koja predstavlja uputu za vlastite stanice da proizvode proteine koji mogu spriječiti, liječiti ili izliječiti određenu bolest. Cjepivo ne sadrži dijelove virusa nego digitalni kod (messenger) koji u sebi ima jednu jasnu i preciznu informaciju.


Je li istina da mRNA uzrokuje promjene u ljudskoj DNA, ugrađuje se u njega i mutira naše gene?

Nije. Dakle, mRNA cjepiva rade tako da daju uputu stanicama našega tijela da naprave protein koji će potaknuti imunološki odgovor. Ubrizgana mRNA neće se „petljati“ s našom DNK i neće ništa raditi našoj DNK. Ljudske stanice razgrađuju i eliminiraju mRNK čim se prestanu koristiti njezinim uputama za izgradnju proteina.


Mogu li žene ostati neplodne nakon primjene ovog cjepiva?

mRNA cjepivo sadrži informaciju za produkciju molekule spike-proteina koji se nalazi na vanjskoj ovojnici SARS-CoV-2 virusa. Spike-protein u ovom je slučaju ciljana molekula koju prepoznajemo i od koje se branimo. Kod S proteina koji se nalazi kod žena drugačiji je te ga naše tijelo ne prepoznaje kao opasno, upravo zato što je mRNA dala jasno, preciznu informaciju.





Razvija li se ovo cjepivo na podlozi rađenoj od fetusa?

Ne. Ovo je cjepivo u potpunosti učinjeno u laboratoriju pomoću enzimskih sustava za krojenje željenog koda. U ovome nam slučaju ipak treba pomoć bakterija koje služe kao tvornice za proizvodnju velikih količina takvog koda.


Koji je sastav cjepiva i gdje ga mogu pronaći?

Sastav cjepiva u potpunosti je poznat i dostupan na službenim stranicama HALMEDA, kao i na stranici imunizacija.hr.

U cjepivu se nalaze anorganske soli natrijevog klorida, kalijevog klorida, natrijevog hidrogenfosfat dihidrata i kalijevog dihidrogenfosfata. Sve su jestive, tj. u svakodnevnom se životu rabe kao kuhinjska sol, prehrambeni dodatak ili za normalizaciju saliniteta akvarijske vode za ribice, a u otopini cjepiva služe za održavanje stabilnog pH (kiselosti). Osim soli, cjepivo sadrži i šećera saharoze (svakodnevnog prehrambenog artikla) koja služi kao stabilizator. 

Naravno, cjepivo sadrži i (0,03 mg) mRNA te četiri vrste lipida u koje je mRNA „umotana“ kako bi se olakšao njezin ulazak u stanice. Lipidi zajedno s mRNA tvore tzv. lipidne nano-čestice, skraćenog naziva LNP (lipid nano-particles). U lipide spada kolesterol, 1,2-distearoil-sn-glicero-3-fosfokolin, (4-hidroksibutil)-azanedil-bis-(heksane-6,1-dil)-bis-(2-heksildekanoat) ALC-0315. Oni stabiliziraju dvoslojnu lipidnu strukturu. Kao otapalo u cjepivu rabi se dihidrogen monoksid, H2O, laboratorijski potpuno pročišćena i sterilizirana voda.


 

Kolika vremenska razlika mora biti između dva različita cjepiva?


Poželjan je vremenski razmak između dvije vrste cjepiva (primjerice cjepiva protiv COVID-19 i sezonskog cjepiva protiv gripe) 14 dana. U dogovoru s liječnikom obiteljske medicine ili samostalno odlučujete o redoslijedu primanja cjepiva.

 

Mogu li dobiti COVID-19 nakon što primim cjepivo protiv COVID-19 virusa?


Ne možete. Primanjem cjepiva protiv COVID-19 u svoje tijelo unosite genetski kod proteina vanjskog plašta samoga virusa. Naše tijelo reagira tako da stvara protutijela na taj isti protein kako bi znalo reagirati kada dođe u doticaj sa samim virusom. Naše tijelo tek nakon desetog dana od dana cijepljenja spremno je obraniti se od virusa. U tom razdoblju od deset dana moguće se zaraziti ovim virusom jer naše tijelo nije stiglo proizvesti dovoljnu količinu protutijela. Tek deset dana nakon druge doze cjepiva naše je tijelo 95 % zaštićeno.

 

Koje su do sada zabilježene nuspojave?

Česte nuspojave: umor, glavobolja i povišena tjelesna temperatura.

Vrlo česte nuspojave: crvenilo, oteklina i svrbež na mjestu uboda. 

Zabilježene su i nuspojave poput anafilaksije (teške alergijske reakcije) i Bellove paralize koje spadaju u izrazito rijetke nuspojave, ali vrijedne su pažnje. Za sada, vjerojatno zahvaljujući svojoj građi, cjepivo protiv COVID-19 jedno je od najsigurnijih cjepiva s vrlo malim brojem teških nuspojava.



Tko je kriv ako sve pođe po zlu?

Europski sud za ljudska prava jasno je naveo da se sudski proces može dovesti do najviše instance u Europskoj Uniji ako tužitelj nema mogućnost direktnog dokazivanja, već samo sumnju. Države koje nemaju kompenzacijski fond, pitanja vezana uz cjepivo iz kalendara tretiraju kao i sve ostale parnice. Države koje imaju kompenzacijske fondove rješavaju problem uz prijavu kroz svoje programe.

 

Što još ne znamo?

Važno je napomenuti da ne znamo može li cijepljena osoba prenositi virus. Kao i kod drugih cjepiva, osoba koja je primila cjepivo može se razboljeti, ali je malena šansa da se razvije teški oblik bolesti ili da od njega i umre. Također, u ovome trenutku ne znamo nakon koliko će vremena našemu tijelu biti potrebne booster doze (docjepljivanje).


Psihologinja savjetuje kako sačuvati psihološku dobrobit i oporaviti se nakon potresa 


Zaključno

Svatko od nas trebao bi izvagati korist koju ima od cjepiva s onim rizikom koje cjepivo nosi, ali i bolest. Strah i nepovjerenje u potpunosti su jasni osobit kada je cijela pandemija popraćena nizom nekonzistentnih odluka te nesnalaženjem u moru informacija od strane stručnih ljudi. Cijepljenje ne bi trebala biti emocionalno obojena odluka, već na činjenicama utemeljen odabir.


Za sva dodatna pitanja, nejasnoće i opaske stojim vam na raspolaganju!


Kako vremenske (ne)prilike utječu na naše psihičko stanje i zdravlje?



Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.

Foto: Canva

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.