JOMO (joy of missing out) i FOMO (fear of missing out) - znamo li biti offline?


Je li vrijeme da FOMO pretvorimo u JOMO?


Koliko vremena dnevno provedete na mobitelu ili laptopu? Koliko vam vremena odlazi na društvene medije i na praćenje tuđih života? News feed uvijek je pun, stalno se nešto događa, moramo odgovarati na poruke, pratiti što je aktualno, koja su to nova događanja i gdje se to sve moramo odazvati. 

Koliko je teško u subotu navečer ostati kod kuće i u pidžami gledati film dok na zaslonu iskaču obavijesti kako se ljudi koje pratimo negdje zabavljaju? Oni su sređeni i obilaze cool mjesta i događaje, a mi smo ostali kod kuće i ne radimo ništa posebno, ništa vrijedno slikanja i objavljivanja. Taj osjećaj da smo izostavljeni naziva se FOMO (fear of missing out). 



FOMO - fear of missing out

Osjećaj da ćemo propustiti nešto veliko, zanimljivo i bitno nije nov, sigurno ste se tako osjećali barem jednom u životu, ali pojavom socijalnih medija i tehnologije taj je osjećaj puno intenzivniji. Htjeli mi to priznati ili ne, pomalo smo ovisni o našim pametnim uređajima, a obavijesti koje iskaču djeluju kao svojevrsni adrenalin boost. Dokazano je da postoji sličnost između neurokemije ponašanja zbog koje svako malo provjeravamo obavijesti na društvenim medijima i neurokemije ovisničkog ponašanja. Društveni mediji istovremenu potiču i smanjuju FOMO jer nas bombardiraju s gomilom obavijesti o must - see i must - do stvarima pomoću kojih tražimo prave vrijednosti poput humora, ljubavi i prijateljstva čemu se treba posvetiti kako u digitalnom tako i u stvarnome svijetu. Te smo potrebe naviknuli ispunjavati instantno, u samo nekoliko klikova.

Tuđi privatni život na dlanu nam je, a mi kao pohlepni voajeri sa zanimanjem pratimo gdje su ostali, što rade i gdje planiraju biti sutra. Treba imati malo hrabrosti i volje da bismo ugasili mobitele i u miru i tišini posvetili se sebi i aktivnostima koje volimo bez da potrošimo nekoliko sati namještajući savršenu sliku da cijelom svijetu pokažemo što volimo i kako u istome uživamo. 




Globalna, društvena situacija u kojoj svijet pomalo staje i prisiljava nas da se malo povučemo u svoja četiri zida i zastanemo u mnogima izaziva osjećaj anksioznosti, no mogli bismo na to gledati kao na priliku da sva svoja čula i osjetila fokusiramo na „ovdje i sada“ . Uvijek će biti nešto zanimljivije i uzbudljivije za raditi od onoga što mi trenutačno radimo i gdje se nalazimo, no potrebno je uzeti pauzu i odmaknuti se od svih silnih informacija koje nas okružuju od trenutka kada ujutro otvorimo oči. Zadnjih nekoliko godina sve se više proučava utjecaj tehnologije i društvenih medija. Raste broj objavljenih studija koje upozoravaju na količinu stresa u svakodnevici, rastresenost, burnout, globalnu usamljenost, ali i na činjenicu da više nismo u stanju biti fokusirani na neku aktivnost duže od nekoliko sekundi. Čak nas i tehnološki div Google poziva da pronađemo digital wellbeing kako bi nam tehnologija poboljšala život, a ne u istome ometala. 




Poduzetnica Caterina Fake 2011. godine pisala je o FOMO fenomenu nazivajući ga motivatorom ljudskog ponašanja i krucijalnim za razumijevanje socijalnog ponašanja. Trebamo se zapitati koliki je utjecaj tehnologije na naše živote. U svega nekoliko klikova Facebook i Instagram pokazuju nam što sve drugi imaju, a mi nemamo, kako se ostali zabavljaju dok mi moramo raditi, kako drugi vode lagodan život i imaju skupe stvari koje nama nedostaju... Društveni mediji ne samo da utječu, već i u nekoj mjeri diktiraju naš život. Uspoređujemo se s drugima i kupujemo stvari koje drugi imaju, nosimo odjeću koju smo vidjeli na nekome koga smatramo zanimljivim, cijela je jedna generacija s istom frizurom, šminkom i identičnim pozama na popularnim fotografijama.


Vrednujemo li sebe prema količini lajkova i hoćemo li biti sretni i zadovoljni ako dan provedemo šetajući prirodom, smijući se s prijateljem kojeg dugo nismo vidjeli ako to ne slikamo, ne provučemo  kroz filter i objavimo?


 

Nekoliko minuta koje smo inicijalno željeli provesti pregledavajući novosti na društvenim medijima često se pretvori u sate da slučajno ne bismo propustili zanimljivu objavu i malo pomalo postajemo ovisni o pretraživanju naslovnice da bismo bili u toku i pratili sve "bitno". Nametnut nam je osjećaj obveze i odgovornosti da budemo u pravo vrijeme na pravome mjestu, kao i socijalne odgovornosti za pojavljivanjem na određenim događajima. Multitasking postao je normalan jer drugačije ne možemo obaviti sve željene zadatke.

U toj užurbanosti, gomili sadržaja, potrebi da sve stižemo i budemo u tome savršeni izgubila se radost trenutka i čar malih, običnih stvari. 

Mi smo se pogubili u kaosu jer tko još odlazi na godišnji bez da isključi poslovni mail, kupi kameru kojom će snimati vlogove, pobrine se da ima stalan pristup internetu i da na slikama bude u (ne)spontanoj pozi kao popularne ličnosti?




Znate li reći ne i je li vam sreća postala luksuz?


JOMO - joy of missing out

JOMO  kao sociološki fenomen i svojevrsni odgovor na FOMO ne zagovara povratak u kameno doba, već svjesno korištenje tehnologije u svakodnevnom životu. Ovaj pokret potiče nas da uživamo u svakom trenutku, da otpustimo krivnju što ne sudjelujemo u nekom drugom događaju, da obratimo više pažnje na svijet oko sebe, da ga češće gledamo očima, a manje kroz zaslon mobitela.  Kao što mu i samo ime kaže, „joy of missing out“, JOMO zagovara smanjivanje moranja,  trebanja  i brige oko toga radimo li nešto krivo i što ostali rade bolje od nas, kako bismo što češće rekli "Ne!“ uspoređivanju s drugima i nevrednovanju vlastitih emocija kao navigatora kroz život. Ako se oslobodimo kompetitivnosti, ostat će nam više energije i vremena za aktivnosti koje nas ispunjavaju.

Za početak ne bi bilo loše  u postavkama mobitela ograničiti vrijeme koje možete provesti na društvenim medijima kako bismo imali pod kontrolom ono što nas pokreće i što smo obvezni učiniti i kamo otići. Počnite cijeniti svoje vrijeme. Vrijeme je ograničeno pa je nužno postaviti prioritete kako biste imali produktivan i uspješan dan. Neprestanim pregledavanjem društvenih medija gubi se vrijeme. Umjesto toga, reorganizirajte svoju naslovnicu tako što ćete blokirati stranice s clickbaitovima, otpratiti ljude koji vas ne nadahnjuju, nego vas pogled na njihov život potiče na uspoređivanje i pritom demotivira.




U vremenu u kojem je imperativ sve stići i biti viđen, nemojte se bojati samoće. Uzmite vrijeme za sebe i osamite se. Kada ljudi pobjegnu iz gužve i buke, preplaše se tišine koja nastane u glavi jer, zbog raznih podražaja, više nismo na nju naviknuli. Taj neobičan osjećaj trajat će samo kratko. Mir će vam goditi. Razbistrit ćete misli, raščistiti buku pa ćete se vratiti svakodnevnim obvezama bolje organizirani i svjesniji prioriteta. Nastavno na to, uvedite tech - free vrijeme. Iako je tehnologija isprepletena s našim obavezama i rutinom, njome se treba služiti umjereno. Navečer na mobitelu možete bez grižnje savjesti uključiti zrakoplovni način rada. Isto tako, možete izbrisati pojedine aplikacije s mobitela da ne biste po njima  kopali samo zato što vam je dosadno, a obavijesti možete provjeriti povremeno i na laptopu. Tako ćete dobiti više slobodnog vremena koje možete konstruktivno iskoristiti u stvarnome svijetu s prijateljima i obitelji bez tipkanja po mobitelu. Ništa nećete propustiti jer sve ono važno već je oko vas.

Pozivam vas da usporite i razmislite koje vas aktivnosti ispunjavaju energijom, a koje vam ju oduzimaju. Iskoristite društvene medije i tehnologiju za edukaciju i razvoj, a manje za praćenje ljudi koji vam govore što odmah „morate“ kupiti da biste bili u trendu. Osvrnite se oko sebe i počnite cijeniti ono što već imate. To će vam u konačnici donijeti smireniji i ispunjeniji život.


5 izvrsnih feel good knjiga za opuštajući vikend

 

Autorica: Goranka Rakić

Foto: Canva

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.