Kako kava djeluje na naše tjelesno i mentalno zdravlje?

 



učinci kave

Doznajte koja vrsta kave opisuje pojedini karakter te koje su pozitivne i negativne strane djelovanja na organizam



Kava – čarobni napitak, mnogima omiljeno jutarnje društvo i jedno od najčešće konzumiranih pića na svjetskoj razini čija je konzumacija u stalnom porastu. Možemo otići i korak dalje te reći da je kava i više od samog napitka, ona simbolizira slobodno vrijeme, profinjeni užitak, sofisticiranost i nagradu za težak rad. Prema nekim podacima, u svijetu se dnevno ispije više od 2,25 milijardi šalica kave. Države čiji stanovnici drže prevlast u količini popijene kave prema novim su podacima Finska, Norveška i Island, što je povezano s njihovim načinom života, kulturom i prosječnim godišnjim temperaturama. Svaki Finac u prosjeku popije oko 12 kilograma kave godišnje.

Prosječan Hrvat, za razliku od toga, godišnje u prosjeku ispije nešto više od 5 kilograma kave. Prema podacima nekih istraživanja oko 85 % odraslih građana Hrvatske svakodnevno uživa u kavi. Preko 60 % njih kavu pije i više puta dnevno, no većina ne prelazi granicu od dvije šalice u danu. Oko 90 % sudionika kavu najčešće pije ujutro, dok njih 70 % uživa u kavi i u poslijepodnevnim satima. Žene navode da su češće konzumentice kave u jutarnjim satima, odmah nakon buđenja, u odnosu na muškarce. 



Kakve su vaše navike pijenja kave?

Koje god podatke gledali, možemo slobodno zaključiti da je kava mnogima postala nezaobilazni dio svakodnevice i važan društveni ritual. Neki od vas vjerojatno i u ovom trenutku pijuckaju kavu iz omiljene šalice. I ja uživam u svojoj dok pišem članak. Vjerujem da bi velik dio vas odmah bio spreman i voljan raspravljati o tome koje su vam najdraže vrste kave i koje proizvođače preferirate. Prema spomenutom istraživanju, Hrvati i dalje najviše vole kavu piti tradicionalno, iz džezve (69 %), tako da je, uz espresso, turska kava i dalje najpopularnija. Nisu rijetke ni inačice poput instant kave koju pije 42 % sudionika, gotovog cappuccina (39 %) ili kave za van iz aparata te dodaci poput mlijeka i šećera. Jedno istraživanje pokazalo je da muškarci najčešće piju espresso, a žene tursku kavu.

Iako postoje i ljudi koji iz bilo kojeg razloga ne piju kavu, kava je postala toliko prisutna u našim životima da njezin utjecaj na nas premašuje same neurološke i psihološke efekte kofeina na naš organizam. Ona ima snažno socijalno značenje i djelovanje. Ne znam ni sama koliko puta na tjednoj bazi izgovorim rečenicu „Idem(o) na kavu.“, što se općenito smatra daleko najčešćim hrvatskim pozivom na druženje. Mnogi smatraju da razgovori i druženja nisu potpuni bez društva kave. 




Što će vam netko vjerojatno prvo ponuditi kad dođete u goste? Naravno, kavu. Hrvati kavu najviše piju iz navike, zbog druženja ili u svrhu razbuđivanja, a ono što ih u kavi najviše privlači njezin je okus. Jedno je istraživanje pokazalo da 85 % Hrvata kavu pije za vrijeme jutarnjih i popodnevnih pauza i odmora. Neki konzumiraju kavu kako bi se smirili ili regulirali probavu.

Kava ima široku moć psihološkog utjecajaJedno istraživanje pokazalo je da već i samo držanje tople šalice kave doprinosi osjećaju jače socijalne povezanosti s drugima i povoljnijoj procjeni drugih ljudi, što kasnije nije sasvim potvrđeno, ali je svakako zanimljivo za razmatrati. Interesantno je i da unos tople kave tijekom ljetnih vrućina zapravo pomaže hlađenju tijela jer šalje signale o tome da je tijelu vruće i tako pokreće reakcije znojenja i hlađenja.

S obzirom na to da se ljudi dosta razlikuju u rutinama vezanim uz unos kofeina i kave, što uključuje npr. količinu unosa ili preferenciju određenih vrsta, situacija i dijelova dana za konzumaciju, istraživači pretpostavljaju da bi te razlike mogle biti povezane s razlikama u osobinama ličnosti. Moguće je i obrnuto, odnosno, da dugotrajni unos kave ima utjecaj na neka naša ponašanja, osjećaje i stanja te čak izraženost određenih osobina ličnosti.




Jedno istraživanje pokazuje da su osobe koje piju kavu s mlijekom sklonije većem traženju ugode i komfora, a ujedno i većem popunjavanju vremena različitim obavezama. Osobe koje piju kavu bez kofeina imaju izraženiju potrebu za perfekcionizmom i kontrolom, osobe koje vole slatka ili zamrznuta pića često prate trendove i vole nove stvari, a osobe koje piju crnu kavu su jednostavne i strpljive, ali ujedno i tvrdoglave te se opiru promjenama. U nekim je istraživanjima preferencija namirnica gorkog okusa, poput crne kave, povezana s antisocijalnim i makijavelističkim osobinama ličnosti koje odlikuje manjak empatije i loš odnos prema drugima. Navedene rezultate smatram zanimljivim, no nikako ih ne treba smatrati utvrđenim činjenicama jer istraživanja u tom području ima malo i ne daju jasne rezultate.

Neka istraživanja ispitivala su učinak kave, odnosno unosa kofeina na naše pamćenje i obavljanje zadataka koji zahtijevaju tjelesni ili mentalni napor, a često su takvi da nas ne pobuđuju i probuđuju dovoljno sami po sebi. U takvim istraživanjima uglavnom je utvrđeno da umjerene količine kofeina poboljšavaju raspoloženje, budnost, razinu energije i motivacije, pažnju, opreznost i vrijeme reakcije. S druge strane, utjecaj kofeina na složenije zadatke, poput pamćenja, učenja, sposobnosti prosuđivanja i donošenja odluka, treba se dodatno provjeriti jer postojeća istraživanja ne daju jednoznačne rezultate. Također, utjecaj kofeina ovisan je o unesenoj dozi, pri čemu već i mala doza, od otprilike 30 miligrama, može utjecati na sve nabrojano. 


Matcha prah - prirodni pripravak za energiju i manje toksina


Prema nekim istraživanjima kava može povoljno utjecati na naše mentalno, kao i tjelesno zdravlje

Unos umjerene količine kave, pri čemu se stalno diskutira o gornjoj granici količine kave koja ne ugrožava zdravlje, smanjuje rizik za nastanak nekih tjelesnih i psihičkih bolesti, poput depresije, suicidalnosti, pada kognitivnih sposobnosti i sposobnosti pamćenja povezanih sa starenjem, srčanih bolesti, bolesti jetre, dijabetesa i nekih vrsta karcinoma.

 

Kako kava djeluje na naš organizam?

Kofein iz kave molekula je koja vrlo lako i brzo putem krvnih žila doputuje do našeg mozga. Otprilike sat vremena nakon unosa kave u tijelo, kofein se vjerojatno nalazi u svakoj stanici našeg tijela, kao i u tjelesnim tekućinama. Prema jednoj utjecajnoj teoriji, kofein blokira receptore adenozina – neurotransmitora povezanog sa sniženjem raspoloženja, inhibicijom probavnog izlučivanja, usporavanjem rada srca i općenito smanjenjem moždane aktivnosti. Kada kofein blokira djelovanje adenozina dolazi do poboljšanja raspoloženja, povisivanja krvnog tlaka, srčanog ritma i probavne aktivnosti. Prema nekim istraživanjima povisivanje krvnog tlaka pod utjecajem kofeina povezano je s povećanjem tolerancije na bol.

Kofein također djeluje kao stimulans dopamina, neurotransmitera povezanog sa subjektivnim osjećajem euforije, nagrade i potkrepljenja. Zbog tog svojstva djelovanje kofeina neki uspoređuju s efektima droga, poput amfetamina i kokaina, no kofein ipak djeluje puno blaže. Prema jednom od temeljnih načela psihologije, ponašanje koje nas je dovelo do potkrepljenja, odnosno čija je posljedica nagrada ili uklanjanje nečeg neugodnog, vrlo će vjerojatno biti ponovljeno. S obzirom na to i na laku dostupnost kofeina kao potkrepljivača, ne čudi činjenica da već i samo pripravljanje kave predstavlja ritual koji tako često ponavljamo očekujući da će nas dovesti do ugodnih osjećaja i potkrepljenja.


Negativni učinci kave

Kofein može imati i negativan učinak na naš organizam. Visoke doze kofeina mogu dovesti do osjeća anksioznosti kod osjetljivijih pojedinaca te izazvati nesanicu i pretjeranu tjelesnu pobuđenost, što može biti znak predoziranja kofeinom. Konzumacija kave prije spavanja može odgoditi san, ali isto tako i otežati jutarnje buđenje. Prestanak uzimanja kave često je povezan s prolaznim glavoboljama, vrtoglavicom, probavnim smetnjama, promjenama raspoloženja i nervozom te naglašenim osjećajem pospanosti i umora. Kako bismo izbjegli neželjene posljedice često preventivno posegnemo za šalicom kave te njezinu količinu prilagođavamo našem idealnom osjećaju i maksimalnom zadovoljavanju osobnih i individualnih potreba za količinom kofeina koja nam omogućuje svakodnevno funkcioniranje. Ljudi često shvate da su ovisni o kofeinu tek kada preskoče svoju potrebnu dnevnu dozu.

Dugotrajna konzumacija kave može dovesti do slabljenja pozitivnih učinaka kofeina na obavljanje nekih zadataka, tako da unosom kave zapravo pokušavamo spriječiti neželjene negativne posljedice koje bi nas snašle u slučaju manjka kofeina u našem organizmu. Nije rijetko ni da nam za postizanje istih efekata treba sve veća i veća doza. 




Mislite li da biste bez negativnih posljedica mogli prestati piti kavu i da nad time imate kontrolu? 

To vjerojatno ne bi bilo tako jednostavno i mogli biste osjećati blaže simptome prave apstinencijske krize. S obzirom na navedeno, ovisnost o kofeinu već je postala dio službene klasifikacije mentalnih poremećaja. 

Ako želite uživati u kavi bez neželjenih negativnih posljedica i osjetiti optimalne pozitivne učinke kofeina, pridržavajte se zlatnog načela umjerenosti

Nemojte zaboraviti da je kofein moćan psihostimulans i nemojte dozvoliti da njegovi negativni učinci prevagnu nad pozitivnima. Što znači umjereno i koliko šalica kave dnevno smijemo popiti bez da ugrozimo naše zdravlje i dalje je diskutabilno. Preporučena količina uglavnom ne bi trebala prelaziti granicu od tri do četiri kave dnevno, a manje kod ljudi osjetljivih na utjecaj kofeina, kao i kod ljudi koji pate od određenih mentalnih i tjelesnih bolesti te kod trudnica.


Kako vremenske (ne)prilike utječu na naše psihičko stanje i zdravlje?


Autorica članka: Mirna Keresteš, magistra psihologije

Foto: Canva/Unsplash

 

 

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.