Febrilne konvulzije - što su, kako se prepoznaju i liječe?

konvulzivni sindrom

Febrilne konvulzije - kako prepoznati i postupiti kod konvulzivnog sindroma



Febrilne konvulzije najčešći su konvulzivni sindrom koji se javlja u dječjoj dobi. Pod febrilne konvulzije podrazumijevamo pojavu epileptičkih napadaja tijekom povišene tjelesne temperature koja nije uzrokovana infekcijom središnjeg živčanog sustava.

Febrilne konvulzije javljaju se kod 5 % populacije između drugog mjeseca i pete godine života. Nešto češće javljaju se kod muške djece i u zimsko vrijeme. Nije do kraja razjašnjeno zašto se javljaju, a njihova se pojavnost pripisuje brojnim čimbenicima, no vidjelo se da postoji značajna genetska podloga (što se vidjelo kod jednojajčanih blizanaca). Febrilne konvulzije najčešće se javljaju nakon virusne (virus infulence, parainfuence, adenovirus) ili bakterijske infekcije kod djece, međutim ponekad se jave i kao reakcija na cjepivo. 

Nagli porast temperature tipični je predisponirajući faktor za pojavu konvulzija. Također, uočeno je da se češće javlja kod djece koja su imala otežan porod te kod one djece koja imaju neuroloških poteškoća.

Febrilne konvulzije imaju izrazito dramatičnu kliničku sliku koja se može pojaviti već kod temperature iznad 38,5 ºC. Javljaju se kao generalizirani epileptički napadaji koji izgledaju kao toničko-klonički grčevi čitavog tijela. Dijete gubi svijest i na trenutke prestaje disati ili proizvodi zvukove kao krkljanje te se pojavljuje plavilo oko usta. Djetetove oči fiksirane su u jednu stranu. Ponekad, u manjem broju slučajeva, javlja se i mlohavost, ukočenost te gubitak kontakta s okolinom. Kod novorođenčadi najčešće ih primjećujemo kao izolirano trzanje ekstremiteta. Trajanje napadaja varira, međutim najčešće je to između tri do deset minuta nakon čega spontano prestaju.




Što učiniti kad dijete dobije prvi put febrilne konvulzije?

Za početak, važno je ostati smiren jer svaka neadekvatna reakcija čini više štete nego koristi djetetu. Dakle, potrebno je odstraniti svako strano tijelo koje vidimo, a koje može zatvoriti dišne puteve. Međutim, zabranjeno je stavljanje prstiju u dječja usta kako bismo dohvatili predmet koji ne vidimo ili bilo kojim drugim stranim predmetom jer time možemo učiniti upravo suprotno. Dijete ćemo okrenuti na bok kako ne bi došlo do gušenja prilikom povraćanja. U slučaju da primijetimo da dijete otežano diše, potrebno je podignuti donju čeljust.


Dijagnoza

Razlikujemo jednostavne i složene febrilne konvulzije. U 70 % slučajeva nailazimo na jednostavne febrilne konvulzije koje zadovoljavaju svih sedam kriterija. Dakle, javljaju se između prve i četvrte godine života, najviše su dva napadaja u životu koja nisu trajala duže od 20 minuta. Svi napadaji bili su prikazani kao toničko-klonički grčevi (grand-mal napadaji). Djeca najčešće imaju uredan EEG i neurološki status nalaz prije i nakon napadaja. U slučaju da neki od kriterija nije zadovoljen, radi se o složenim febrilnim konvulzijama koje sa sobom nose veću vjerojatnost pojave epilepsije.

Najčešće se dijagnosticiraju tako što roditelji nakon prvog napadaja završe na hitnoj i opširnoj obradi. Roditelji anamnestičkim podacima opisuju događaj i često prije toga nisu ni znali da je dijete imalo temperaturu jer je ona nastupila naglo. U drugim pak slučajevima roditelji opisuju vrućicu koju nisu uspjeli smanjiti ni s čime. Potom se radi  laboratorijska obrada i utvrđuje se razlog febriliteta pomoću mikrobiološke obrade te se čini RTG snimak srca i pluća. Nerijetko se čini i lumbalna punkcija kako bi se uzeo uzorak cerebrospinalnog likvora te ispitao.

Kod febrilnih konvulzija indiciran je i EEG, a pretrage se kao CT i MR ne primjenjuju rutinski.




Liječenje

Jednom kada se jave, vjerojatnost ponovnog javljanja viši je od 35 %. Opasnost od ponovnog javljanja veća je ako su se konvulzije javile ranije, primjerice prije prve godine života.

I bez pojave prvog napadaja činimo sve da se on i ne dogodi. Svaku vrućicu iznad 38,5 pokušavamo sniziti. Isprva se koristimo fizikalnim metodama, a ako ne dovedu do uspjeha posežemo za lijekovima. Dijete je potrebno odjenuti u pamučnu laganu odjeću. Možemo se poslužiti hladnim oblozima koje apliciramo na okrajine te ih redovito mijenjamo, odnosno hladimo, kako ne bi izazvali suprotan efekt. Ako nema koristi od navedenog, dijete se može otuširati mlakom vodom.

Svakako je potrebno izbjegavati alkoholne obloge jer alkohol prolazi kroz kožu djeteta, a i prilikom isparavanja dijete udiše taj isti alkohol koji potom odlazi u krv što može utjecati na pojavu konvulzija.

U slučaju da je potrebno medikamentozno spuštanje temperature, najčešće se koristimo paracetamolom (Lupocet), brufenom (Nurofen) i voltaren čepićima u različitim kombinacijama.

Napadaj je potrebno čim prije prekinuti. Da bismo ga prekinuli, najčešće se rabe mikroklizme diazepama, a rjeđe roditelji koji imaju kod sebe fenobarbiton, mogu i njega iskoristiti intramuskularno.



Dakle, kod pojave febrilnih konvulzija, nužno ih je prekinuti čim prije. Iako su uglavnom benignog tijeka, najčešće se javljaju više puta tijekom djetetova života i ponekad dovode do pojave epilepsije u starijoj životnoj dobi. Dramatičnog su tijeka i važno se upoznati s njima prije prve pojave kako bi kao roditelji mogli reagirati na najbolji mogući način.

Jeste li do sada čitali o njima? Bojite li se njihove pojave?
   


Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.


Foto: Unsplash

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.