Melanom - dijagnoza, zaštita i nastajanje


Melanom - savjeti i osnovne informacije 


Koža je naš najveći organ. Ona teži između dva do četiri kilograma, a pokriva jedan do dva kvadratna metra površine tijela. Melanom nastaje malignom pretvorbom melanocita u pigmentiranom području kože. Melanom je jedna od najbrže rastućih malignih promjena kod ljudi. Gotovo polovina melanoma razvija se od pigmentiranih madeža na koži.

Koža se ljušti i skida svakih sedam do deset tjedana. Svakodnevno se ljušti i rješava mrtvih stanica kože. Ona je prva brana između unutrašnjosti našeg tijela i vanjskih štetnih utjecaja. Prilikom izlaganja Suncu, pod utjecajem UV zraka, stvara se melanin, pigment koji uzrokuje tamnjene kože. Što smo stariji to se njegova proizvodnja smanjuje. Dolaskom ljeta našu kožu izlažemo Suncu, nerijetko bez proizvoda za zaštitu od sunčeve svjetlosti, čime povećavamo rizik za razvoj malignih kožnih promjena.
Melanom se nalazi na 11. mjestu učestalosti pojavljivanja malignih tumora u Hrvatskoj i time čini 3 % svih malignoma. 

 Godišnje se javi oko 500 novih slučajeva, a stopa je smrtnosti visokih 50 %. Prosječna dob javljanja je između 40 i 60 godina, iako se u zadnje vrijeme promjene javljaju i u mlađih osoba.





Najčešći je faktor rizika za nastanak melanoma izlaganje suncu. Osim toga, veća je vjerojatnost maligne pretvorbe madeža kod osoba koje imaju veliki broj melanocitnih nevusa (madeža). Postoje posebna stanja kao što je sindrom displastičnih nevusa ili pak postojanje velikog prirođenog melanocitnog nevusa koje sa sobom nose povećan rizik malignog oboljenja. Osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu imaju šest do osam puta veće šanse za oboljenje od istog. 
Svijetla boja kože, opekotine od Sunca, učestali odlasci u solarij, zanimanja vezana za rad na otvorenom također povećavaju vjerojatnost nastanka melanoma.



Kako melanom nastaje?

Melanom nastaje malignom pretvorbom pigmentnih stanica melanocita. Vrlo lako i vrlo brzo pokazuje sklonost širenju u pluća, jetru, kosti i mozak. Znakovi zloćudne pretvorbe promjene su u veličini, nepravilnosti boje, širenje crvene, plave ili bijele pigmentacije na okolnu kožu, promjena izgleda, konzistencije ili oblika madeža kao i krvarenja, svrbež ili osjetljivost madeža.

Melanomi mogu biti različite veličine, oblika ili boje. Nažalost, skloni su metastaziranju i invaziji u okolna tkiva i organe. Melanom se može pojaviti i unutar same sluznice usne šupljine, kao i na spolovilu ili oku, stoga liječenje najviše ovisi o ranoj dijagnozi i ranom liječenju.
Danas razlikujemo četiri najčešća tipa melanoma:

  1. površinsko šireći melanom (Superficial spreading melanoma, SSM) – najčešći je oblik     i  obično se nalazi na koži izloženoj sunčevim zrakama. Za njega je karakteristično             širenje po površini kože.
  2. lentigo maligna melanom (Lentigo maligna melanoma, LMM) – najčešće je smješten na licu, u vidu veće nepravilno pigmentirane lezije u kojoj s vremenom dolazi do pojave čvorića.
  3. nodularni melanom (Melanoma nodulare, NM) – melanom u vidu čvorića koji ima u pravilu brži tijek bolesti i lošiju prognozu
  4. akralni lentiginozni melanom (Acral lentiginous melanoma, ALM) – obično smješten u predjelu okrajina, često u predjelu nokta



Dijagnoza

Ne treba dugo čekati na prvi pregled, on se može obaviti i u ranoj dobi, pogotovo ako se radi o osobama izrazito svijetle puti i/ili velikog broja promjena. Slično kao i melanom izgleda bazocelularni i planocelularni karcinom kože, dermatofibromi, seboreične keratoze, displastični nevusi, plavi nevusi, hematomi, proširene vene, stoga treba biti posebno oprezan prilikom dijagnosticiranja istih.

Kao i uvijek, prvi je korak anamneza. Pomoću nje saznajemo koliko dugo promjena perzistira i ima li popratnih senzacija. Potrebno je učiniti kompletnu krvnu sliku s posebnim naglaskom na LDH.


Ključan je dijagnostički postupak samopregled kože. Samopregled kože je postupak, kojim osoba barem jedno mjesečno pregledava vlastite promjene u dobro osvjetljenoj sobi pred ogledalom. Čineći to u pravilnim razmacima stječe sposobnost uočavanja promjena. Kada to činite po prvi puta, pokušajte što detaljnije uočiti sve madeže, bradavice, mrlje, pjege i druga obilježja. Prilikom svakog drugog pregleda potrebno je uočiti promjene u boji, obliku, veličini, rubu, pigmentu. Da biste lakše zapamtili možete se služiti i anagramom ABCDE (A - asimetrija, B - granica rubova, C - boja, D - promjer, E - elevacija).



Dermatoskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koja nam omogućava analizu pigmenta i strukture pigmentnih promjena kroz slojeve kože. Omogućava nam ranije otkrivanje promjena koje bi mogle odati atipiju. Svaki atipičan madež potrebno je odstraniti i učiniti patohistološku dijagnozu (PHD!).
Liječenje

Ranim otkrivanjem i liječenjem smrtnost od ove bolesti značajno pada. Ako se otkrije na vrijeme, petogodišnje preživljavanje iznosi i preko 90 %. Kao što smo do sada već naučili, prevenirati je svakako bolje nego liječiti. Stoga, potrebno je strogo izbjegavati direktnu sunčevu svjetlost od 10:00 do 17:00 sati tijekom ljetnih mjeseci. Potrebno je svakodnevno nanošenje SPF 50 zaštite u dovoljnoj količini te redovito obnavljanje iste.  Osim toga ne smijemo zaboraviti nošenje sunčanih naočala koje imaju filtre koji štite od UVA i UVB zraka.





Određivanje stadija bolesti izravno je povezano s prognozom same bolesti. Osim toga, prognoza bolesti ovisi i o stadiju bolesti, dubini invazije ali i lokalizaciji melanoma.

U ranom stadiju najbolje rješenje predstavlja kirurško odstranjenje tumora uz biopsiju prvog limfnog čvora (sentinel limfni čvor čuvar). Kirurško odstranjene predstavlja uklanjanje promjene od barem 1 mm debljine i 1 do 2 cm širine u zdravo tkivo. Potom slijedi radioterapija u kojoj se rabe visokoenergetske x-zrake. Radioterapija je prva metoda izbora u slučajevima kad nije moguće kirurško liječenje.

U današnje vrijeme najčešće se obavlja ciljano liječenje pomoću kemoterapije i bioloških (pametnih) lijekova. Biološka terapija koristi se imunološkim sustavom pacijenta s ciljem ubijanja stanica raka.

Mjesec svibanj proglašen je mjesecom melanoma. 
Ako pogledaš gore i vidiš Sunce, zaštiti svoju kožu. Ako pogledaš gore i vidiš pun Mjesec, vrijeme je za samopregled kože. 


Brinite o svojoj koži jer će vam ona biti zahvalna cijeli život.




Zanimljivosti

Pruža li nam voda zaštitu od UV zraka?

Voda nam pruža minimalnu zaštitu, ali zato refleksija zraka o površinu mora može dodatno pojačati njihovo djelovanje. Stoga je potrebno koristiti se vodootpornim proizvodima s UV zaštitom.

Je li dovoljno nanositi samo SPF ili je potrebna i fizička zaštita?

Djelovanje UV zraka kumulativno je. Čak 80 % ukupne životne akumulacije ostvari se do 18. godine života. Stoga dobru dodatnu zaštitu pružaju i šeširi, naočale s filterima te odjeća sa zaštitnim vlaknima.

Trebam li se štititi za oblačnog vremena?

Da! Čak 80 % UVA zraka prolazi i kroz oblake. Štitite svoju kožu svakoga dana!


Sva dodatna pitanja vezana za melanom osjećajte se slobodno postaviti u komentaru!






Autorica: Matea Hrboka Zekić

Foto: Unsplash/Adiva.hr

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.