Koje nas aktivnosti ispunjavaju i u nama bude pozitivne asocijacije?
Da
svi ljudi žele biti sretni te da je sreća moguća svrha i krajnji cilj ljudskog života, bilo je poznato još i starim
grčkim filozofima poput Aristotela koji se intenzivno bavio pojmom sreće. Sreća se
ubraja u osnovne emocije zbog toga što je prisutna kod svih ljudi bez obzira
na to koje su osobne karakteristike i kulturu iz koje dolaze. Ne javlja kao rezultat
djelovanja jednog, već međuigre mnoštva unutarnjih
i vanjskih čimbenika.
U unutarnje čimbenike ubrajaju se, primjerice, naši
hormoni, dijelovi mozga i tijela zaduženi za sreću, naše tjelesno zdravlje,
naše misli, osobnost ili osjećaj za moral. Vanjskim čimbenicima pripadaju naša
ponašanja kojima djelujemo na razinu sreće, socijalna, kulturalna, estetska,
ekonomska i geografska obilježja u kojima živimo te životni događaji kojima smo
izloženi. Sretni smo, na primjer, kada ostvarimo neki važan cilj, kada smo u
društvu osoba koje volimo ili kada smo udubljeni u neke aktivnosti u kojima
uživamo.
U kojim vi trenucima osjećate da ste sretni? Što vas ispunjava tim
osjećajem?
Možemo reći da je sreća stanje uma koje ovisi o određenim kemikalijama u našem mozgu i tijelu koje se nazivaju neorotransmiteri, odnosno, hormoni.
Veliki utjecaj tih kemikalija govori nam o
tome da sreća ima važnu biološku podlogu, što je vidljivo već u razlikama
doživljavanja sreće i temperamenta kod vrlo malih beba. Istraživanja uglavnom
pokazuju da se 35 do 50 % razlika među
ljudima u emociji sreće mogu pripisati genetskim razlikama. Remećenje balansa
određenih hormona u našem tijelu može uzrokovati pojavu neugodnih emocionalnih
stanja i doprinijeti tome da se ne osjećamo dobro. S obzirom na to da svi
želimo biti sretni, a da su za sreću važne kemijske tvari koje proizvodi naše
tijelo, sada ćemo vidjeti što možemo
učiniti da bismo potaknuli njihovo stvaranje.
Hormoni sreće
pomažu vraćanju narušene ravnoteže, ublažavanju neugodnih emocija te poticanju
pojave pozitivnog i ugodnog emocionalnog stanja. Hormoni i neurotransmiteri koji
imaju takvu funkciju su recimo serotonin, dopamin, endorfin, noradrenalin,
melatonin, i oksitocin. U novije vrijeme na taj su popis dodani feniletilamin i
grelin, a istražuju se i uloge adrenalina i kortizola. Znam da vam ovi nazivi
mogu zvučati previše medicinski, čudno i nepoznato, ali bez brige, u idućim
odlomcima fokusirat ćemo se na praktične i svima bliske stvari, a vjerojatno
ćete i proširiti svoje znanje.
Dopamin je zajedno sa serotoninom najvažniji hormon u regulaciji pozitivnog i negativnog raspoloženja. Zlatno pravilo koje vrijedi je da ako imamo dovoljnu količinu dopamina i serotonina u mozgu, vrlo vjerojatno ćemo biti dobro raspoloženi. Dopamin je poznat kao feel-good hormon ili molekula nagrade jer je povezan s krugom nagrade u mozgu. Djelovanje dopamina može se slikovito opisati kao onaj "profesor Baltazar moment" kada misli i misli te se napokon sjeti! Dakle, ako želimo povisiti razinu dopamina i doživjeti taj „Aha!“ moment, trebali bismo ostvariti neki postavljeni cilj. Dopamin također sudjeluje u predviđanju buduće ugode, tako da je prisutan već i kod zamišljanja ostvarivanja tih ciljeva.
Serotonin
je hormon koji je povezan s osjećajem zadovoljstva, sreće i optimizma. Niske
razine serotonina povezane su s depresijom,
tako da se na njegovu razinu često pokušava djelovati antidepresivima. Povezan
je s osjećajima ponosa i poštovanja
od strane drugih.
Endorfine
možemo opisati kao ublaživače boli, zbog čega se često nazivaju prirodnim morfijem. Otpuštaju se
tijekom kontinuiranog vježbanja, slušanja glazbe, akupunkture i meditacije, jedenja
čokolade, smijanja, seksualnih odnosa ili postizanja orgazama, tako da vjerujem
da vam ne moram dodatno pojašnjavati što sve možete činiti da biste dosegli taj
euforični osjećaj.
Uvedite nabrojane
aktivnosti kao regularni dio života, opustite se i uživajte.
Oksitocin često se naziva molekulom povezivanja jer se izlučuje tijekom poroda i dojenja te je važan u stvaranju povezanosti
među ljudima. Ubrzava stvaranje pozitivnih odnosa, što uključuje romantičnu i prijateljsku
povezanost ili privrženost između roditelja i djeteta te stvaranje odanosti i
povjerenja. Također, potiče pozitivna socijalna ponašanja te se vjeruje da time
djeluje i na razinu zadovoljstva i sreće.
Otpušta se tijekom dodira, bliskih
kontakata, maženja, poljubaca i zagrljaja, što nikako nemojte zaboraviti u ovom
online korona svijetu u kojem živimo.
Ali, naravno, uz oprez. Ako niste u
mogućnosti potaknuti stvaranje oksitocina interakcijom s drugom osobom, za to
vam mogu poslužiti i vaši kućni ljubimci.
Melatonin
je noćni hormon koji pomaže u
pripremi našeg tijela za san. Njegova razina doseže vrhunac između 21 i 22 sata
i zatim se prema jutru snižava. Ima ulogu u nastanku depresije.
Feniletilamin
naziva se molekulom ljubavi jer je
povezan s početnim fazama ljubavnog zanosa i odnosa kao i s romantičnim
ponašanjem. Odgovarajuća razina tog hormona povećava ljubavno raspoloženje te
na taj način djeluje i na osjećaj sreće. Odličan je izvor ovog hormona kakao,
odnosno čokolada s velikim postotkom kakaa za kojom iz više razloga slobodno
možete skoro pa bezgrešno posegnuti.
Sigurno
znate da adrenalin djeluje kao energy
booster, tako da vas ne bi trebalo iznenaditi da se pod utjecajem
adrenalina možemo osjećati jako živo. Adrenalin može djelovati kao cjepivo
protiv dosade, osjećaja malaksalosti i stagnacije. Da bismo u životu ponekad
dobili dozu adrenalinske injekcije, potrebno je izići iz svoje zone komfora ili
slijediti svoj instinkt te se upustiti u avanture poput skoka s padobranom,
vožnje na jet-skiju ili odlaska u Gardaland.
Što još općenito možete činiti da biste se osjećali
sretno, zadovoljno i ispunjeno?
Neka
istraživanja pokazuju da na razinu serotonina i endorfina možemo djelovati
provođenjem vremena u aktivnostima izvan kuće, po mogućnosti na sunčevoj svjetlosti. Naravno, uz
prikladnu zaštitu od opasnih zraka koje je ovih ljetnih dana gotovo nemoguće
izbjeći. Za podizanje razine serotonina, endorfina i dopamina odlična je i tjelesna aktivnost, posebno ako je
redovita te ako nagovorimo i naše prijatelje, članove obitelji ili partnere da
nam se u tome pridruže.
Razinu hormona sreće može podići i smijanje, posebno ako ga dijelimo s dragim osobama, tako da se
slobodno što više zezajte, šalite i izmjenjujete smiješne slike i memove. Ako se pri tome dovoljno s
nekime povežete, moguće da ćete uspjeti dobiti i koju dozu oksitocina. Uz to,
kvalitetan san i različiti načini opuštanja, poput meditacije, masaže,
grljenja, ljubljenja, maženja ili vođenja ljubavi s partnerom, slušanja glazbe,
laganih šetnji ili druženja s dragim ljudima i kućnim ljubimcima svakako su
poželjni.
Odnosi su za psihološko
zdravlje općenito jako važni jer nam služe kao socijalna i emocionalna potpora
te nam omogućuju dijeljenje sretnih trenutaka i aktivnosti. Dakle, birajte kako
ćete i s kime ćete provoditi vaše slobodno vrijeme i u tome pokušajte biti što
aktivniji, odnosno, što manje pred ekranima.
Načini
nošenja sa stresom također su važna
odrednica sreće. Optimizam i humor
kao načini suočavanja mogu negativne događaje učiniti manje stresnima, povećati
uživanje u socijalnim situacijama, potaknuti povezivanje s ljudima, učinit nas
poželjnim članom društva te ublažiti konflikte između ljudi, ali i zajednica. Ne smijemo zaboraviti da i posao može biti izvor sreće i
zadovoljstva jer nam omogućuje ostvarenje ciljeva i vlastitih uloga, druženje s
drugima ili čak istinsko uživanje, u slučaju da radimo ono što volimo i u čemu
smo dobri.
Osjećaj svrhovitosti, kao
i doprinosa nečemu što nadilazi nas same, bilo to unutar ili izvan našeg posla,
jako je važan za postizanje osjećaja sreće i ispunjenosti u životu. Ako nešto
smatrate vrijednim promicanja i ako se u nečemu pronalazite, slobodno se u tome
angažirajte, bila to zaštita okoliša, ženskih prava, rodne jednakosti,
volontiranje s ugroženim skupinama ili ako jednostavno volite biti dobra mama,
partnerica, priređivačica zabava, kuharica ili nešto drugo.
Ako ste se pitali čini li nas novac sretnima, možda ću vas razočarati
odgovorom da je to diskutabilno, odnosno, da je odgovor više ne nego da. Istraživanja uglavnom pokazuju da nas novac ne
čini sretnima, odnosno, da ako imamo dovoljno novaca za život, značajno
povećanje količine novaca poput dobivanja na lotu neće nas učiniti sretnijima.
Neizostavni
dio pozitivnih vibracija svakako je i hrana.
Uživanje u onome što smatramo primamljivim i finim može potaknuti stvaranje
dopamina i endorfina. Dijeljenje hrane i rituala kuhanja s nekim koga volimo, može nas opskrbiti i oksitocinom. Također, određene vrste hrane povezuju se uz
određene molekule. Ljuta hrana potiče lučenje endorfina, a jogurt, banana,
jaja, meso s malim udjelom masti i orašasti plodovi poput badema mogu potaknuti
stvaranje dopamina. Hrana bogata esencijalnom kiselinom triptofanom povezana je
s otpuštanjem serotonina i melatonina. Prirodni izvori triptofana su meso
(govedina, janjetina, puretina i piletina), riba (losos, bakalar, srdela,
tuna), povrće i voće (patlidžan, krumpir, špinat, blitva, šparoge, marelica,
banana i slično) te različite sjemenke, žitarice i mahunarke, poput suncokretovih
ili bundevinih sjemenki, leće, heljde, kvinoje, slanutka, raži ili zobi.
Hormone
sreće također mogu potaknuti namirnice koje sadrže probiotike, poput jogurta,
kefira, sireva i nekih drugih mliječnih proizvoda, jabučnog octa, kimchija ili
kiselog kupusa i krastavaca. Ne zaboravite naravno i na zeleni čaj te na tamnu
čokoladu.
Da
zaključimo, danas se zna da se koncepti tijela i uma ne mogu razmatrati
zasebno, već da su u stalnom međudjelovanju, tako da bi dobro znanoj poslovici
„U zdravom tijelu zdrav duh.“ trebalo nadodati „U zdravom duhu zdravo tijelo.“
Nadam se da će vas ovaj članak potaknuti na razmišljanje o vašoj osobnoj sreći
te na činjenje koraka na putu prema njezinom održavanju, ostvarenju ili
povećanju.
Radite što češće stvari koje vas čine sretnima i pokušajte povećati
učestalost pozitivnih događaja u vašim životima jer na taj dio sreće imamo moć
djelovanja. S druge strane, važno je pronaći balans i osvijestiti da na neke
stvari povezane sa srećom, poput države i kulture u kakvoj živimo, naše
osobnosti ili dobi, vrlo teško ili nikako ne možemo djelovati. Dakle s time se
moramo nekako naučiti nositi i moramo imati na umu da ne trebamo niti imati
očekivanje da cijelo vrijeme trebamo biti samo sretni – i druge emocije tu su s
razlogom.
Autorica: Mirna Keresteš, magistra psihologije
Foto: Canva
0 komentari
Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.