Dojenje i lijekovi - koje lijekove (ne) smijete uzimati?

dozvoljeni antibiotici za vrijeme dojenja


Uporaba lijekova tijekom dojenja - koje lijekove smijete uzimati, a koje ne biste trebali


Dojenje je proces hranjenja novorođenčadi mlijekom iz majčinih grudi. Ponekad može biti prekinuto uzimanjem različitih lijekova. No je li to baš uvijek nužno? Što ako dojenje i lijekovi mogu ići zajedno, samo traže malo više liječnikove motiviranosti i vremena?


O dojenju

Bebe od rođenja imaju refleks gutanja i sisanja. Razdoblje od prvih šest do osam tjedana bebina života razdoblje je uspostave dojenja. Tih tjedana majčino tijelo pokušava dokučiti koliko je točno mlijeka potrebno proizvesti  za bebu. Organizam se priprema za dojenje već za vrijeme same trudnoće. Grudi se povećavaju, mliječne žlijezde unutar njih šire se, bradavice postaju tamnijima, a aureole širima. 



Prolaktin je hormon odgovoran za dojenje. On omogućava stvaranje prvog proteina kazeina, koji je nužan za stvaranje mlijeka. Tijekom trudnoće sprječavaju ga estrogen i progesteron. Međutim nakon poroda njih više nema (izlaskom posteljice njihove koncentracije u tijelu naglo opadaju). Podražaj za izlučivanje prolaktina samo je dojenje, ali on nije jedini hormon koji utječe na dojenje. Za dojenje su nam neophodni i inzulin, progesteron, estrogen, kortizol, humani placentarni laktogen. 


Prvih nekoliko dana mlijeko je gusto i žuto, drugim riječima bogato bjelančevinama. To mlijeko naziva se kolostrumom. Nakon njega, otprilike dva tjedna kasnije, izlazi prijelazno mlijeko te krajem prvog mjeseca kreće zrelo mlijeko.

Dnevno se najčešće stvara od 800 do 1000 ml mlijeka, nerijetko i više.




dojenje i antibiotici



Lijekovi

Lijek je pripravak koji smanjuje simptome neke bolesti, sprječava je ili je iscjeljuje. Kod uzimanja lijekova valja biti posebno oprezan u svakom životnom stadiju, a pogotovo za vrijeme trudnoće i dojenja.

Prema kategorizaciji Američke uprave za hranu i lijekove, lijekove prema riziku u trudnoći dijelimo na kategorije A,B,C,D i X. Iste kategorije služe nam i za vrijeme dojenja (uz malo napomenu da nedostaje značajan dio podataka koji bi se u ovom slučaju mogli iskoristiti).



Kategorija A - Kontrolirane studije u žena nisu pokazale rizik za fetus.

Kategorija B - Studije na gravidnim životinjama nisu pokazale rizik za fetus, ali nema kontroliranih studija u žena.

Kategorija C - Studije na životinjama pokazale su teratogeni učinak i nema kontroliranih studija u žena. Lijek je daje samo ako potencijalna korist opravdava mogući rizik za fetus.

Kategorija D - Postoje dokazi humanog fetalnog rizika, ali korist od primjene lijeka može opravdati mogući rizik (u po život opasnim situacijama, teškim bolestima za koje nema drugog lijeka, a sama bolest ima veću učestalost malformacija npr. hipertireoza, epilepsija).

Kategorija X - Studije na životinjama ili ženama pokazale su teratogeni učinak ili je dokaz fetalnog rizika potvrđen ljudskim iskustvom. Rizik ne opravdava bilo koju moguću korist. Kontraindicirani u trudnica ili žena generativne dobi.




Kojim se lijekovi smiju koristiti majke za vrijeme dojenja?

U slučaju potrebe liječenja boli za vrijeme dojenja prvi je lijek izbora ibuprofen (u dozi za odrasle, 1800 mg/dan) pa tek onda paracetamol za razliku od trudnoće gdje je izbor obrnut.

Za vrijeme dojenja smiju se koristiti gotovo sve skupine antibiotika. U prvom redu to su: penicilin, cefalosporini, makrolidi, nitrofurantoin (izuzev prematurusa i novorođenčadi do jednog mjeseca starosti), tetraciklini (osim oksitetraciklina). 

Kod korištenja antibiotika ponekad je djetetu dobro dati i terapiju probiotikom te pratiti moguće nuspojave kao što je proljevasta stolica, žutica i sl. Lijekove iz skupine kinolona kao i metronidazol trebalo bi izbjegavati.

Lijek izbora u liječenju povišenog krvnog tlaka za vrijeme dojenja je metildopa, a u drugoj liniji nifedipin. Općenito se dojenje ne preporučuje uz diuretike i beta-blokatore.

Tijekom trudnoće i dojenja kontraindicirana je primjena sljedećih lijekova koji su kategorizirani kao FDA X - retinoidi, statini, varfarin, oralni kontraceptivi.




lijekovi



Mitovi i istine vezani za dojenje i lijekove

Prije svega potrebno je o dojenju obavijestiti vlastitog liječnika obiteljske medicine, kako bi on u startu mogao ordinirati lijek kompatibilan s dojenjem.

Majka smije dojiti svoju bebu neovisno o visini temperature koju ima (bilo da ima 39.0 stupnjeva i više), također neovisno o mastitisu (upali dojke) i nakupinama krvi ili gnoja. 


Majka smije dojiti bebu dokle god ona sama ima snage za to.

U slučaju korištenja lokalnih, odnosno topičkih antibiotika, smije se dojiti. Prije dojenja bitno je oprati ruke, dojku i aureolu. Primjer su takvog lijeka kloramfenikol, maxitrol.

Nakon RTG snimke majka može odmah(!) dojiti svoje dijete. To vrijedi i za ortopan, odnosno RTG snimku čeljusti. Majka može normalno učiniti EKG, EEG, EMNG pretrage te nakon njih odmah dojiti svoje dijete.

Majka smije dojiti dijete i nakon primitka lokalnih anestezija, primjerice one za popraviti zub, stoga dojenje nije opravdanje za ne odlazak kod zubara.

Nakon učinjene pasaže crijeva BARIJEM, majka smije odmah nakon pretrage dojiti.

Nakon učinjene pretrage MR nema kontraindikacija za dojenje. Nakon MR s kontrastom majka mora pitati tehničara ili liječnika koji je kontrast primila. Nakon primitka kontrasta imena GADOLINIJ majka može dojiti, međutim jedna vrsta Gadolinija – Gadopentetate nije kompatibilna s dojenjem. 

Dio EU stručnjaka svejedno preporučuje majkama da ne doje dijete 12 sati nakon učinjenog MR s kontrastom, premda za to nema znanstvenih dokaza jer se sve vrste Gadolinija, izuzev navedenog ne izlučuju u mlijeko. 

U slučaju primitka nekog od nekompatibilnih kontrasta potrebno je ne dojiti 48 sati.




dojenje



Zaključak

Racionalno korištenje lijekova tijekom dojenja obuhvaća primjenu samo nužnih lijekova koji predstavljaju najmanji rizik za majku i dijete. 

Općenito, danas postoji jako malo lijekova zbog kojih je potrebno prekinuti dojenje. Većina lijekova uglavnom postiže koncentracije koje su preniske da bi se u dojenčeta postigao neki farmakološki učinak. Nadalje, za mnoge lijekove može se odabrati alternativa ili se lijek može primijeniti na način da se rizik za dojenče smanji na najmanju mjeru

Čini se da sudbina dojenja kod pojedine žene ovisi o osobnoj motiviranosti liječnika za pronalaženjem alternativnih izvora informacija i lijekova. Bitno je da ni same dojilje ne gube želju i volju za dojenjem te se naposljetku izbore s krutim medicinskim sustavom.


P. S. U nastavku vam predlažem dva korisna linka na kojima same možete provjeriti idu li vaši lijekovi s dojenjem.











Kakva su vaša iskustva s liječnicima, lijekovima i dojenjem? Jesu li ona pozitivna ili ste pak naišli na liječnike kojima majčino dojenje nije prioritet?

Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.

Foto: Canva

0 komentari

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.