Ljubav, kemija ili alkemija? Mračne strane ljubavnih odnosa


veze

Mračne strane ljubavnih odnosa

Vol 1. Laganje – je li laganje često, zašto lažemo partnerima, koje vrste laži postoje i tko češće laže?

Činjenica da smo mi ljudi društvena bića i da trebamo jedni druge i nije neka novost. Potrebe za ljubavlju, prihvaćanjem i bliskošću među najosnovnijim su ljudskim potrebama. Gotovo svatko od nas želi voljeti i osjećati se voljeno. Odnosi koje ostvarujemo s drugima, mogu biti vrlo ispunjavajući te mogu predstavljati jedan od najvećih izvora radosti i ugodnih emocija tijekom života. S druge strane oni, nažalost, mogu biti i izvori najvećih boli, besanih noći, maramica potopljenih krokodilskim suzama ili količine pojedenog sladoleda i čokolade koje se mjere u kilogramima na sat. U ovom članku osvrnut ću se na jedan oblik ove druge, mračne strane međuljudskih odnosa – i to onih ljubavnih,koji možda i najviše bole. Prije nego krenem dalje, želim naglasiti da cilj ovog članka nije nikoga prosuđivati, osuđivati ili povrijediti, već prikazati neke, možda i zanimljive, psihološke aspekte određenih pojava u ljubavnim odnosima.

U sve odnose, pa tako i one ljubavne, ljudi ulaze s nekim očekivanjima. Jednostavno rečeno,  očekivanja su rezultat onoga što mi jesmo, onoga u što vjerujemo i onoga što smo kroz život od nekoga ili putem nečega naučili. Očekivanja se mogu, na primjer, odnositi na to što mislimo kakav bi naš partner, osim, naravno, visok, crn (plav?) i oku ugodan, trebao biti, kako bi se prema nama trebao ponašati ili kako bi naša veza trebala izgledati. Kao što možete primijetiti, ljudi uglavnom imaju jako puno očekivanja i ona mogu biti razrađena i do najsitnijih detalja – tko bi se kome kada trebao javiti i s kakvom porukom, koliko je dana u redu čekati javljanje nakon prvog spoja, što bi partner trebao odgovoriti na svaku našu rečenicu ili „hint“ i slično.

Kada sam slušala jedno predavanje o partnerskim odnosima, u pamćenje mi se urezala rečenica terapeutkinje koja je glasila „ne zaboravite da vas u odnos ne ulazi dvoje, već četvero – vi, vaš partner, vaša očekivanja i partnerova očekivanja“. Nemojte, dakle, zaboraviti da u odnosu niste samo vi osoba koja ima očekivanja. Očekivanja sa sobom često u odnos donose još gostiju, tako da vas u vezi uskoro umjesto dvoje ima cijeli čopor. Gosti koji pod krov našeg odnosa ulaze ruku pod ruku s očekivanjima pravila su koja često proizlaze iz očekivanja. Iz očekivanja da partner posprema za sobom može se izroditi pravilo da partner ne smije ostavljati po stanu prljavi veš, iz očekivanja da partner mora biti iskren pojavljuje se pravilo da nije dopušteno da nam laže i tako redom. Problem je s pravilima što su često rigidna i sadrže „čarobne“ riječi koje u psihologiji, a osobito i u životu ne volimo čuti, ali ih svejedno izgovaramo, a to su „nikada“, „uvijek“, „svi“, „nitko“ i tako dalje – shvatili ste sigurno o kojim se sve riječima radi.

savjeti za veze

U ljubavnim odnosima nikako ne vrijedi da su pravila tu da se krše. Postoji „milijun“ načina na koji možemo povrijediti partnera i naravno, postoji i otprilike jednako toliko načina putem kojih partner može povrijediti nas. Svatko od nas nekada je povrijedio nekoga ili je bio povrijeđen. Mnogi i više puta. Partnera možemo povrijediti namjerno, ali i slučajno. U psihološkoj literaturi pod mračne strane ljubavnih odnosa mogu se ubrojiti postupci koji ili nisu društveno prihvatljivi ili ne doprinose produktivno ljubavnom odnosu. Te dvije stvari često se u realnosti preklapaju ili su u kontradikciji. Na primjer, iako se laganje može smatrati društveno neprihvatljivim i svatko od nas mogao bi na prvu imati osuđujući odnos prema bilo kakvom obliku te pojave, u idućim ćemo odlomcima vidjeti da to i nije tako jednostavno.

Svi mi od malena znamo da laganje nije dobro i da se lagati ne smije. No vjerojatno ne postoji osoba koja nekada nije slagala roditeljima da je zadaća do kraja napisana ili partneru da ima poslovnih obaveza kako bi izbjegla višesatni obiteljski ručak. Navedeni primjeri pripadaju kategoriji laganja radi profitiranja od laži i zaštite sebe. Uvidima u dnevnike sudionika neka su istraživanja otkrila da ljudi prosječno lažu u jednoj od tri do pet interakcija s drugima. Učestalost laganja zapravo jako varira među pojedincima. Odgovor na pitanje za debatu „Je li laganje baš uvijek loše?“ ovisi, naravno, o kakvim se vrstama laži radi. Što se tiče partnerskih odnosa, možemo se pitati treba li baš sve dijeliti s partnerom i biti potpuno iskren ili je neke stvari ipak bolje zadržati za sebe. U jednom istraživanju samo se 27 % sudionika složilo s tim da s partnerom treba biti potpuno otvoren oko svega. U drugom istraživanju 92 % sudionika priznalo je da je lagalo partneru na različite načine ili se prisjetilo situacija u kojima nisu bili  potpuno iskreni. Čak i kada direktno ne lažu partnerima, ljudi često puta prešućuju informacije kako bi izbjegli svađe i probleme. Neki istraživači takve situacije nazivaju „socijalnim lubrikantima“ koji „na siguran način razdjeljuju“ partnere i njihove misli. Je li to doista tako?


Iako su iskrenost i povjerenje vrlo visoko na ljestvici poželjnih osobina partnera, neka istraživanja pokazuju da potpuna iskrenost u nekim situacijama može nauditi odnosu. Vjerojatno je svatko od nas ponekad lagao ili prikrio neku informaciju u cilju zaštite osoba koje volimo. To su takozvane altruistične (ili prosocijalne) laži koje govorimo da bi se naš partner bolje osjećao, da bismo povećali njegovo samopoštovanje i poslali poruku odanosti ili kako bismo poštedjeli partnera od nekih bolnih i neugodnih informacija. S obzirom na tu svrhu takve laži mogu pozitivno doprinijeti odnosu, odnosno, osobe na taj način mogu čuti ono što žele. Ako partneru kažemo da nam se sviđa njegova frizura, iako se možda u sebi više slažemo s njegovim dojmom da nije baš uspjela kako bi trebala ili ako partneru kažemo da nam je fin kolač koji je napravio, iako realno znamo da to nije najbolji kolač koji smo u životu pojeli, pitanje je činimo li zapravo time dobro ili loše. Takve „sitne“ laži kratkoročno se mogu pokazati kao koristan alat za izbjegavanje „nepotrebnih“ rasprava koje se potencijalno mogu pretvoriti u svađu, ali ih dugoročno ne bismo trebali primjenjivati prečesto jer ako jednom prekinemo taj niz iskrenom reakcijom, mogli bismo zaista povrijediti partnera.

Istraživanja pokazuju da više lažemo u početnim fazama odnosa što je nekako i logično jer „Hej, tko ne želi što je brže moguće ostaviti dobar dojam pred drugima isticanjem svojih prednosti i prikrivanjem mana?“. Primjer korištenja obmana i pretjerivanja u upravljanju dojmovima i isticanju svojih pozitivnih karakteristika može biti reklama „Dosta o meni, 'ajmo sad o mom autu.“. Možemo povući i paralelu s društvenim mrežama te si priznati da ponekad volimo malo uljepšati i staviti crvenu mašnu na stvari koje odlučimo javno podijeliti s drugima. Takve obmane mogu održavati iluziju „savršenstva“ i početničkog ljubavnog zanosa partnerom. Što smo dulje u odnosu, učestalost je laganja prosječno sve manja, a mijenjaju se i razlozi zbog kojih lažemo. U kasnijim fazama odnosa partneri češće prikrivaju informacije i izbjegavaju teme koje bi mogle razotkriti laži te rjeđe direktno iznose laži.

U razloge zbog kojih lažemo partnerima, upliću se i razlike u osobinama ličnosti i razini potrebe za intimnosti. Lažu li neki partneri češće zbog toga što imaju manju potrebu za intimnošću te stoga prikrivanje informacija koriste kao način držanja partnera na distanci i zaštite svoje privatnosti? Lažu li, s druge strane, češće partneri koji imaju veću potrebu za intimnosti pa na sve moguće načine, uključujući i laganje, pokušavaju osvojiti i zadržati naklonost partnera?

Htjeli mi to ili ne, laganje je sastavni dio života i ljubavnih odnosa. U mnoštvu dilema i pitanja koja nam se često motaju po glavi, jedno od njih sigurno je i „Hoću li se sasvim izložiti pred osobom koju volim i riskirati da pokvarim naš odnos ili ću možda bolje nešto prešutjeti, odnosno, neću biti sasvim iskren/a?“. Ljubav koja je izgrađena na stopostotnom povjerenju, potpunoj otvorenosti i iskrenosti između partnera više je mit nego istina što nikako ne umanjuje važnost povjerenja i iskrenosti kao nužnih i važnih sastojaka ljubavi. Dijeljenje i otkrivanje osobnih informacija partneru može biti nagrađujuće iskustvo dubljeg i intimnijeg povezivanja i upoznavanja partnera, ali u isto vrijeme može biti riskantno radi mogućeg neprihvaćanja od strane partnera. Hoće li nas partneri osuđivati, manje cijeniti ili voljeti ako im otkrijemo nešto intimno o sebi? Istraživanja pokazuju da su ljudi skloniji lagati oko onih stvari kojima misle da krše partnerova očekivanja.

ljubavni odnosi

Laži nije uvijek lako otkriti, no kada se otkriju, za sobom često nose bujicu neugodnih emocija, smanjeno ulaganje u odnos, smanjeno zadovoljstvo odnosom, osvećivanje i slično što može trajno naštetiti odnosu. Zbog toga vam savjetujem da s lažima postupate vrlo oprezno i da što je moguće više budete iskreni prema vašim partnerima. Na takvo postupanje može vas potaknuti i dobra stara poslovica „Ne čini drugima ono što ne bi želio/željela da drugi čine tebi“.



Autorica: Mirna Keresteš, magistra psihologije




Foto: Unsplash

4 komentari

  1. Potpisujem svaku riječ.Moje mišljenje je da sitne laži poput"Dobar ti je kolač ili frizura"a nije,neće narušiti ničiji odnos.Nepovjerenje se gradi na mnogo većim lažima,nažalost najgore je kad se ne otkriju a povjerenje se gradi na iskrenosti tako da partner jedan o drugome zna sve što pojedinci smatraju tabu temama.

    OdgovoriIzbriši
  2. Potpisujem svaku riječ.Moje mišljenje je da sitne laži poput"Dobar ti je kolač ili frizura"a nije,neće narušiti ničiji odnos.Nepovjerenje se gradi na mnogo većim lažima,nažalost najgore je kad se ne otkriju a povjerenje se gradi na iskrenosti tako da partner jedan o drugome zna sve što pojedinci smatraju tabu temama.

    OdgovoriIzbriši
  3. Odličan članak, neka ih bude još sa sličnim temama ;)

    OdgovoriIzbriši
  4. Hvala Vam na povratnim informacijama i pozitivnim komentarima! Bit će još sličnih tema ;)
    Silvana, slažem se u potpunosti s Vama oko toga da odnos u puno većoj mjeri narušavaju laži veće težine i razmjera, što svakako negativno utječe na izgrađeno povjerenje ili povjerenje koje je tek u nastajanju.

    OdgovoriIzbriši

Podijeli s nama svoja iskustva i stavove u komentarima.